Intervju Miro Džakula

Prikupljamo 85 posto prihoda, 
a plaće u UNO-u niže su nego u drugim institucijama

12.10.2020.
u 15:20

Zbog posljedica izazvanih koronavirusom prihodi od neizravnih poreza u prvih devet mjeseci u Bosni i Hercegovini smanjeni su za 310 milijuna eura, do čega je došlo zbog smanjenja gospodarske aktivnosti. Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje Miro Džakula u  intervjuu za Večernji list BiH ističe kako se vide znakovi oporavka u drugome dijelu godine, ali i pravilnija raspodjela sredstava od poreza koji su rasli proteklih godina.

Nedavno ste objavili kako su prihodi BiH od neizravnih poreza manji za 609 milijuna maraka. Radi li se o dramatičnom smanjenju?

Prihodi od neizravnih poreza za razdoblje siječanj - rujan 2020. godine iznosili su 5 milijardi i 327 milijuna KM i manji su za 10,27% u odnosu na isto razdoblje 2019. godine kada su iznosili 5 milijardi i 936 milijuna KM. Pad prihoda jest značajan, ali rekao bih i da je i očekivan zbog situacije u kojoj se našla Bosna i Hercegovina uslijed pandemije prouzročene koronavirusom. Ovo nije karakteristično samo za Bosnu i Hercegovinu jer značajan pad prihoda imaju i zemlje u našem okruženju, ali i u cijelom svijetu.

Sada smo u listopadu, kakav je trend posljednjih mjeseci, usporava li se trend pada prihoda?

Rekao bih da se situacija polako stabilizira. Najveći pad prihoda od neizravnih poreza imali smo u travnju i u svibnju. Primjerice, u mjesecu svibnju prihodi su bili manji za 31,93%, dok su u mjesecu rujnu prihodi bili manji za 8% u odnosu na iste mjesece prošle, 2019. godine. To može značiti da dolazi do postupnog oporavka krajnje potrošnje i u Bosni i Hercegovini, iako je u uvjetima pandemije prouzročene COVID-19 jako nezahvalno predviđati trendove u prikupljanju prihoda.

Izvijestili ste kako je došlo do smanjenja izvoza roba iz BiH za 12,81%, što to sugerira?

Ukupan izvoz u devet mjeseci 2020. godine iznosio je 7.809,942.071,22 KM i manji je u postotku koji spominjete. Izvanredno stanje prouzročeno koronavirusom utjecalo je na pad potražnje i u svim ostalim zemljama gdje su gospodarstvenici iz BiH izvozili svoje proizvode. Bilo je u određenim razdobljima i značajnog smanjenja protoka roba zbog zatvorenih granica. Sve su ovo razlozi smanjenja izvoza iz BiH. Zanimljivo je svakako da je u istom razdoblju došlo i do pada uvoza roba u BiH, i to za 15,81%, što govori da se sve zemlje suočavaju s istim problemom.

Vlasti BiH zadužuju se kako bi pokrile nedostajući novac. Postoje li drugi načini kako izaći iz sadašnjeg stanja?

Podsjetit ću još jednom da je UNO svih prethodnih godina bilježio rast prihoda od neizravnih poreza. Uprava je 2010. godine prikupila 5 milijardi i 530 milijuna KM, dok je 2019. godine prikupila 7 milijardi i 987 milijuna KM. Uspoređujući ove dvije godine, jasno je da je korisnicima prihoda od neizravnih poreza u 2019. godini na raspolaganju bilo čak 2 milijarde i 457 milijuna KM više na godišnjoj razini u odnosu na novac koji je korisnicima bio na raspolaganju tijekom 2010. godine. Radi se zaista o enormnom rastu prihoda u svega nekoliko godina i mišljenja sam da se ta sredstva trebaju samo kvalitetno iskoristiti, prije svega ulaganjem u gospodarstvo i poticanje stvaranja nove vrijednosti. To je jedini valjan izlaz iz teške gospodarske situacije. A kada spominjete zaduženja, smatram da BiH nije prezadužena zemlja i da postoji prostor za dodatno zaduženje, ali prije svega za gospodarstvo.

Vi ste bili zagovornik i uvođenja poreza na luksuz. Što bi to donijelo?

Zagovornik sam ideje da određena zakonska rješenja trebamo preuzeti od zemalja Europske unije koje imaju kvalitetno riješene porezne sustave. S tim u vezi, logičnim se nameće ideja da oni koji imaju više, plate i više obveza državi. Prije svega mislim na ono što se danas smatra luksuzom, poput skupocjenih automobila ili nekih drugih luksuznih roba. Takve robe bi, osim porezom na dodanu vrijednost, trebale biti oporezivane i posebnim porezima ili trošarinama. Ovo je svakako samo moje mišljenje jer kreiranje politike neizravnih poreza u nadležnosti je Upravnog odbora UNO-a, Vijeća ministara BiH i Parlamenta BiH. Svako zakonsko rješenje koje spomenute institucije usvoje UNO će primjenjivati u praksi.

Što govore vaše procjene kada valja očekivati oporavak prihoda od neizravnih poreza nakon ove epidemije?

U ovom trenutku jako je nezahvalno davati bilo kakve procjene potpunog oporavka gospodarske situacije, posebno imajući u vidu da nitko ne zna što nas još očekuje kad je u pitanju sigurnosna situacija vezana za COVID-19. Mišljenja sam da se sve razine vlasti trebaju suzdržati od nenamjenskog trošenja proračunskih sredstava i usmjeriti iste u razvojne projekte koji će poticati rast BDP-a i stvarati nove vrijednosti.

Gospodarstvenici su zbog problema s koronavirusom tražili pomicanje roka za plaćanje PDV-a. Je li to prihvatljivo?

OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) objavila je dokument o mjerama koje su do sada u svijetu poduzele porezne administracije i vlade zemalja u cilju izlaska ususret poreznim obveznicima i olakšavanju izvršenja poreznih obveza. Najveći broj promjena u gotovo svim poreznim administracijama odnose se na izravne poreze. Pomicanje rokova za podnošenje poreznih prijava i plaćanje obveza u najvećem broju zemalja odnosi se na porez na dobit, porez po odbitku, porez na dohodak, porez na imovinu, porez na darove i slično. Međutim, jako mali broj zemalja upuštao se u pomicanje rokova za podnošenje PDV prijava i plaćanje obveza po osnovi PDV-a. Ovo iz razloga što je osnovni temelj PDV-a njegova neutralnost. Obveznici koji su bili zatvoreni u vrijeme izvanredne situacije nisu imali promet, pa samim tim nemaju ni obvezu prikazati ili platiti PDV. Oni obveznici koji su radili sve vrijeme, posebno mislim na obveznike iz oblasti trgovine, farmaceutske industrije, telekomunikacijskih usluga, oni trebaju i platiti PDV. Međutim, općenito sam mišljenja da bi se trebali razmotriti rokovi za podnošenje PDV prijava i plaćanje PDV-a jer je 10. u mjesecu zaista kratko razdoblje da obveznici prvo dobiju sve račune pa nakon toga urade kompletan obračun i na kraju plaćanje obveza. Ipak, bilo kakvo upuštanje u izmjenu zakonske regulative i pomicanje rokova za podnošenje PDV prijava i plaćanje PDV-a bez sveobuhvatnih analiza i projekcija kako će se te izmjene odraziti na prihode, nije ispravno rješenje.

Stoje li optužbe dijela medija da ste, zajedno s ministricom Ankicom Gudeljević, “posvađali” BiH s arapskim donatorima glede raspodjele respiratora i što je istina?

Naprotiv, rekao bih da je UNO uradio sve što je mogao da se u razdoblju kada je Bosni i Hercegovini zaista trebala pomoć, posebno u medicinskoj opremi, svaki postupak carinjenja riješi u najkraćem mogućem roku, a poštujući sve zakonske propise. Uveli smo u tom razdoblju u pojedinim carinskim ispostavama radno vrijeme 24 sata, dali smo prioritet carinjenju pošiljki s medicinskom opremom, a posebno donacijama. Međutim, izvanredna situacija ne znači da se procedure ne trebaju provoditi, čak suprotno! U izvanrednim okolnostima treba biti posebno oprezan da se ne bi dogodile bilo kakve nezakonitosti. Time smo se vodili u Upravi sve vrijeme od izbijanja pandemije prouzročene koronavirusom, a svaka pošiljka koja je imala svu potrebnu dokumentaciju ocarinjena je u najkraćem mogućem roku. Što se tiče daljnje raspodjele medicinske opreme krajnjim korisnicima, to zaista ne bih komentirao jer to nije bilo u nadležnosti UNO-a.

Jednako koliko ste dugo na ovoj dužnosti toliko traju i pokušaji bošnjačkih i srpskih stranaka da pozicioniraju svoje ljude na čelo ove Uprave. Imate li pritisaka u tome smislu u radu?

Na ovo pitanje odgovorit ću kratko i koncizno. Ravnatelja Uprave za neizravno oporezivanje imenuje Vijeće ministara BiH na prijedlog Upravnog odbora. Od prvog dana na ovoj dužnosti svoj posao radim maksimalno profesionalno!

Tražili ste da se zaposlenici UNO-a izdvoje s posebnim zakonom o plaćama. Zašto na tome inzistirate?

Uprava za neizravno oporezivanje ključna je institucija za fiskalnu stabilnost cijele BiH. Od prihoda koje prikupi Uprava, s oko 85% financiraju se sve razine vlasti u BiH, od državne, preko entitetskih i županijskih, pa do općinskih razina. U ovom kontekstu značaj UNO-a zaista je takav da bi se i status zaposlenih u ovoj instituciji trebao riješiti posebnim zakonom. Zaista je apsurdno da službenici ostalih agencija i institucija na drugim razinama vlasti imaju veće plaće u odnosu na službenike Uprave koji prikupe najveći dio novca za normalno funkcioniranje Bosne i Hercegovine.

Kako komentirate zauzimanja za uvođenje “mini Schengena”, balkanske unije. Što bi to značilo za prihode Uprave kojoj ste na čelu?

Mišljenja sam da je dobra svaka inicijativa koja ide u smjeru olakšanja kretanja ljudi i roba, ubrzanja procedura i pomoći gospodarstvenicima. Ovo je još uvijek ideja i zaista mislim da bi se BiH temeljito trebala pripremiti za mogućnost pristupanja jednoj ovakvoj inicijativi. Prije svega, trebale bi se uraditi kvalitetne analize u smislu kakve bi učinke, beneficije i posljedice imalo članstvo BiH u jednoj ovakvoj uniji, od onih političkih do gospodarstvenih. Iz tih razloga BiH ne bi trebala biti po strani, već bi se trebala uključiti u ovaj proces, i to kao jedan od lidera, s isključivim stavom da buduće sjedište jedne takve unije bude u BiH.

Što je s izgradnjom graničnih prijelaza koje ste najavljivali, Doljani, Osoje, Zračna luka Banja Luka?

Prije nego što odgovorim na ovo pitanje moram napomenuti da institucije na razini BiH u prethodne dvije godine nisu imale proračune, pa je time bila onemogućena bilo kakva investicijska aktivnost. U 2020. UNO-u su odobrena sredstva za izgradnju i opremanje graničnog prijelaza Doljani u iznosu od 4,200.000 KM. U tijeku je izrada tehničke dokumentacije i priprema za odabir projektanta za izgradnju graničnog prijelaza Doljani. U ovoj godini UNO-u su odobrena sredstva i za izgradnju i opremanje graničnog prijelaza Osoje u iznosu od 4,200.000 KM. Od tog iznosa u ovoj, 2020. godini 50.000 KM je predviđeno za pripremne aktivnosti i provođenje procedure odabira izvođača radova, dok su u 2021. planirana sredstva od 4,150.000 KM za izvođenje radova i opremanje graničnog prijelaza Osoje. Uprava, nažalost, nije dobila u proračunu za 2020. sve ono što je zatraženo, pa ćemo tako i u proračunu za 2021. godinu zatražiti sredstva za izgradnju objekta u Zračnoj luci Banja Luka, izgradnju graničnog prijelaza Klobuk – Zupci i graničnog prijelaza Uvac te rekonstrukciju i dogradnju graničnih prijelaza Čepikuće i Brod. Trenutačno UNO radi na izgradnji graničnih prijelaza Bratunac i Svilaj, završava se carinski arhiv u Mostaru, kao i zgrada regionalnog centra Tuzla.

Često se nakon sjednica Upravnog odbora UNO-a može čuti da su FBiH i RS nezadovoljni poravnanjem zbog čega se događaju i blokade rada, podnose prijave. Zašto se to događa i je li moguće ubuduće izbjeći takve situaciju?

Prvo želim istaknuti zadovoljstvo što su članovi Upravnog odbora u prethodnom razdoblju donijeli odluke o poravnanju u raspodjeli prihoda od neizravnih poreza za sve godine za koje to nije bilo završeno. Tako je riješen problem koji je godinama postojao i ovo predstavlja značajan korak naprijed k trajnom rješenju i uspostavi povjerenja. Sada se redovito donose i odluke o tekućoj raspodjeli prihoda. Uvijek sam isticao da je sustav raspodjele prihoda u BiH pitanje brojki i matematike. Nadam se da će se ovakva praksa redovitog donošenja odluka o raspodjeli prihoda i poravnanjima nastaviti, a još jedan korak naprijed svakako bi bilo i uvođenje sustava potpunog automatizma kad je u pitanju raspodjela prihoda od neizravnih poreza. Kada bi se usvojilo takvo zakonsko rješenje, siguran sam da se problemi u raspodjeli prihoda više ne bi spominjali.

Često se iz UNO-a objavi kako su vaši službenici spriječili krijumčarenje duhana i cigareta. Postoje li uopće procjene koliko je to “crno” duhansko tržište i koliko BiH gubi zbog toga?

Više od 19 posto ukupno prikupljenih prihoda od neizravnih poreza odnosi se na prihode od trošarina, a značajan dio tih prihoda odnosi se na prihode od trošarina na duhan i duhanske prerađevine. Uprava svake godine usmjeri značajnu pozornost na aktivnosti suzbijanja prodaje cigareta i duhana na “crnom” tržištu, pa smo tako i u 2020. godini proveli veliki broj akcija i oduzeli više od 1,5 milijuna KM vrijednosti ove robe. Stvarne i potpuno realne procjene “crnog” tržišta duhana u BiH ne postoje, ali mišljenja sam da bi, osim UNO-a, i sva ostala kontrolna tijela morala uraditi više na suzbijanju nelegalne prodaje. Tu, prije svega, mislim na nadležne entitetske tržne inspekcije, u čijoj nadležnosti i jest kontrola maloprodajnih objekata i tržnica gdje postoje robe koje nemaju podrijetla. Pojačanim zajedničkim aktivnostima svih nadležnih tijela možemo značajnije utjecati na suzbijanje nelegalnog tržišta cigareta i duhana u BiH. Drugi način je vođenje trošarinske politike u državi i eventualno pitanje jesmo li zaista morali tako brzo doći do ispunjenja praga minimalne trošarine za duhan na razini EU-a ako BiH još uvijek nema ni status kandidata za članstvo u Europskoj uniji!?•

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije