Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih naroda u utorak je velikom većinom glasalo za produženje mandata istražnog tijela koje se bavi ratnim zločinima počinjenim u ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Dvadeset osam država je glasalo 'za', sedamnaest je bilo suzdržano, a dvije zemlje su bile 'protiv' produženja mandata tog povjerenstva za godinu dana.
"Raspon i brutalnost ruskih zločina u Ukrajini jednostavno su izvan svakog ljudskog poimanja", rekla je uoči glasovanja ukrajinska veleposlanica pri Ujedinjenim narodima u Ženevi Jevgenija Filipenko.
"Čvrsto vjerujemo da bi nastavak rada povjerenstva u daljnjem istraživanju, dokumentiranju i izvješćivanju o kršenjima ljudskih prava i međunarodnim zločinima počinjenim protiv naroda u Ukrajini mogao spasiti još nedužnih života i pridonijeti privođenju počinitelja odgovornosti i pravdi za žrtve", dodala je.
U izvješću objavljenom prošlog mjeseca, povjerenstvo je utvrdilo da bi dio zločina koje su ruske snage počinile u Ukrajini, uključujući mučenje i napade na energetsku infrastrukturu zemlje, mogli biti zločini protiv čovječnosti.
Rusija, koja se u utorak odbila obratiti Vijeću, odlučno negira da je činila zločine ili ciljala civile u Ukrajini.
Povjerenstvo je utvrdilo da je oko 16 tisuća djece nezakonito prebačeno i deportirano iz Ukrajine, pritom se pozivajući na brojeve ukrajinske vlade. Rusija negira optužbe, tvrdeći da je dobrovoljno evakuirala ljude iz Ukrajine.
"Putinov rat izazvao je strašne humanitarne posljedice u Ukrajini, diljem Europe i svijeta, a prisilno preseljenje i deportacija ukrajinske djece doista su gnusni", rekla je Michèle Taylor, stalna predstavnica SAD-a u Vijeću.
To tijelo nema pravno obvezujuće ovlasti, no rasprave u njemu mogu potaknuti istrage koje potom dostavljaju dokaze nacionalnim i međunarodnim sudovima.
Produženje mandata istrage dogodilo se u vrijeme kad se očekuje da će Međunarodni kazneni sud tražiti uhićenje ruskih dužnosnika zbog deportacije djece iz Ukrajine i napada na civilnu infrastrukturu.
