reportaža iz finske

I u Finskoj je kriza: Umire grad u kojem je rođen mobitel

Nokia, Finska (1)
Foto: Miho Dobrašin
1/3
08.07.2012.
u 15:00

Nokia zatvara tvornicu u Salou o kojoj ovisi većina stanovnika. Pretrpjeli su šok, strahuju od masovnog iseljavanja

Mari Ylhäeisi, rođena u gradiću Salo na jugozapadu Finske, posebno je vezana uz Nokiju. Rodila se gotovo istodobno kada su sklopljeni prvi mobiteli. Usporedno s odrastanjem, u njezinu rodnom mjestu rasla je proizvodnja mobitela pa je gotovo sve što se ondje događalo bilo vezano uz Nokijino poslovanje. No sada, s napunjenih 20 godina, Mari će se zauvijek oprostiti s tvornicom uz koju je provodila djetinjstvo. Proizvođač mobitela Nokia, pritisnut slabim financijskim rezultatima, najavio je zatvaranje 10.000 radnih mjesta te u sklopu toga i gašenje pogona u Salou.

Suradnja preko slušalica

Vijest je potresla Finsku, izazvavši emotivni šok.

– Uplašena sam. Ne znam što će se sada dogoditi. Bojim se masovnog iseljavanja, grad bi mogao ostati prazan – govori Mari na povratku iz glavnoga grada Helsinkija, gdje studira. Ona je samo jedna u masi zabrinutih za budućnost grada sa 55.000 stanovnika, od kojih većina ovisi o tamošnjoj tvornici.

– Svatko poznaje nekoga tko radi u Nokiji i tko je pogođen zatvaranjem. Tužna sam – napominje Sanna Lehtosaari, 36-godišnja zaposlenica lokalne informatičke kompanije.

Mnogi nisu raspoloženi za razgovor. – O tome ne želim govoriti – dovikuje u prolazu muškarac srednjih godina dok ulazi u obližnji kafić.

I sam kafić vjerojatno je nastao tijekom gradnje pogona za proizvodnju mobitela. Još davne 1928. godine dvojica biznismena ondje su otvorila kompaniju Salora za proizvodnju radioaparata. Proizvodnja se ubrzo proširila i na televizore, monitore i slušalice. I upravo je u izradi slušalica 1975. počela suradnja s Nokijom, koja je sedam godina poslije postala jedini vlasnik kompanije. Tvrtka je nakon preimenovanja u Nokia Mobile Phones 1989. počela proizvoditi prve mobilne uređaje, a grad Salo postao tako kolijevkom aparata koji su drastično izmijenili svijet.

– Salo je rodno je mjesto mobitela – naglašava gradonačelnik Antti Rantakokko. On se s nostalgijom prisjeća doba kada su ondje dolazili ljudi s obiteljima tražeći posao. Prije šest godina stopa nezaposlenosti u Salou bila je samo šest posto. Međutim, ovih dana nezaposlenost je dosegnula 11 posto, a do kraja godine skočit će na čak 20 posto.

– Zamislite, svaka peta osoba bit će bez posla! – užasnuta je 26-godišnja studentica Henna Fagerström. Premda nije izravno pogođena, dodaje kako su mnogi njezini prijatelji već napustili grad.

Pitanje je što mogu očekivati oni koji ostanu. Nokia je, naime, putem plaćanja poreza financirala mnoga javna dobra, a sada gradu prijeti dramatična oskudica te pad kvalitete života. Među lokalnim stanovništvom pročula se priča o zatvaranju knjižnica i drugih kulturnih ustanova.

– Da, morat ćemo srezati usluge, a počet ćemo od onih koje nismo zakonski obvezni imati. Knjižnice nećemo nužno zatvarati, no skratit ćemo njihovo radno vrijeme – kaže nam gradonačelnik Rantakokko.

On još ne očekuje masovno iseljavanje, barem ne dok se ne vide mogućnosti otvaranja radnih mjesta u drugim sektorima. – Selidba je velika i teška odluka, posebno ljudima koji su podrijetlom odavde. Ljudi imaju obitelji, prijatelje, to svakako nije jednostavna odluka – govori gradonačelnik.

Sve oči uprte u Lumiju

No, 26-godišnja Mari, koja ne želi reći prezime i koja je upravo dobila otkaz u Nokijinoj kooperantskoj tvrtki, kaže kako se mora odseliti.

– Za mene ovdje više nema života, nema više nikakvih mogućnosti. Tužna sam jer ovdje imam prijatelje i jer sam htjela živjeti u Salou – priznaje.

Samo 2012. nestalo je 2000 radnih mjesta, a iduće godine, kada Nokia službeno zatvori tvornicu, bez posla će ostati još 850 ljudi. Grad je od 2008. izgubio 6000 radnih mjesta.

Predsjednik uprave Nokije Stephen Elop kaže kako mu je žao što toliko ljudi ostaje bez posla, no uvjeren je kako nema drugog načina. Do kraja iduće godine operativni troškovi proizvodnje mobitela trebali bi biti pasti sa 5,4 na otprilike 3 milijarde eura.Tvrtka u svijetu zapošljava ukupno 56.000 ljudi, a nakon najavljena otpuštanja broj radnika bit će na razini iz 1998. godine.

Što se to zapravo događa s Nokijom? Prodaja mobitela, napose pametnih telefona, snažno raste. Prema podacima tvrtke za istraživanje tržišta Strategy Analitycs, ove će se godine u svijetu prodati 1,6 milijardi mobitela, što je sedam posto više nego lani. Istodobno bi prodaja smartphonea trebala biti otprilike 650 milijuna aparata, čak trećinu više nego prošle godine. No, dok trend pokazuje rast, Nokia bilježi pad. U prva tri mjeseca ove godine kompanija je prodala 83 milijuna mobitela, čak 25 posto manje nego u istom razdoblju lani. Konkurenti, očito je, preuzimaju sve veći tržišni udio gurajući dolje nekadašnjeg finskog diva. Zaostajanje Nokije ne očituje se samo u prodaji naprednih pametnih telefona, nego i u prodaji jednostavnih mobitela u čijoj je proizvodnji bila dugogodišnji tržišni lider. Prodaja na Bliskom istoku, Africi i Kini oštro pada, vjerojatno zbog agresivnog snižavanja cijena kineskih konkurenata.

Sve oči uprte su sada u Lumiju, Nokijin novi smartphone, od kojeg se na jesen očekuje preokret. Ti telefoni namijenjeni europskom i američkom tržištu uglavnom su se pakirali upravo u Salou.

Otpremnine za novi biznis

U međuvremenu, troje nedavno otpuštenih zaposlenika Nokije, zahvaljujući iskustvu i otpremnini, pokrenulo je vlastiti biznis, što nudi tračak nade. Njihova kompanija Tellyo zahvaljujući inventivnoj aplikaciji pretvara mobitele u novu vrstu daljinskih upravljača za televizore.

–Kompaniju smo pokrenuli otpremninama – kaže direktor Kimmo Koivisto. No, koliko bi se bivših zaposlenika moglo snaći na sličan način, teško je reći, kao što je teško prognozirati budućnost grada u kojem su sklopljeni prvi mobiteli. Metalna i drvna industrija također su važni izvori prihoda, isto kao i obližnje ekofarme.

I premda je već kasno popodne, ljetni dani u nordijskim zemljama gotovo se ne gase. Izrazito jaka svjetlost probija se kroz krošnje obližnjih stabala. Finska riječ “salo”, po kojoj je grad dobio ime, označava prostor pokriven šumom. Prije dolaska Nokije lokalno stanovništvo često je bilo izloženo surovu vremenu i siromaštvu.

Suočavanje s novom nedaćom ovisit će o onima koji ostaju, o onome što Finci nazivaju “sisu”. Riječ u njihovom društvu označava izdržljivost, preživljavanje, hrabru borbu u gotovo nemogućim okolnostima kada su šanse za uspjeh minimalne.

Salo se nalazi na povijesnom raskršću. Grad nekad poznat kao finska “silicijska dolina”, mogao bi uskoro postati – “finska Grčka”.

Preuzeto sa www.vecernji.hr

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije