Činjenica da su visokorangirani dužnosnici u sigurnosnom sektoru BiH osumnjičeni za ratne zločine nije pretjerano uznemirila one koji mogu utjecati na kadrovsku politiku u OSA-i, SIPA-i i drugim agencijama. Slučaj rukovoditelja Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala u Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) BiH, Muhidina Bašića, protiv kojeg se već duže vodi istraga vezano uz počinjene ratne zločine tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba, nije dovela do bilo kakvih posljedica po čelništvo OSA-e.
Štoviše, iskustva govore da se osobe osumnjičene za ratne zločine prvo suspendiraju s visokih pozicija, a kasnije promaknuti vraćaju u iste institucije, poput Vahida Alagića i Faika Špage. Poseban problem je pitanje sigurnosnih provjera koje se redovito obavljaju za najviše političke, ali i policijske i vojne pozicije. Poznato je da je UN-ova policija (IPTF) provodila proces revizije svih policijskih službenika u BiH, te da je prilikom uspostave državne obavještajne agencije obavljeno „filtriranje“ kadrova entitetskih službi. Spomenuti primjeri u ovom tekstu govore da su te provjere bile površne i više formalne nego suštinske. Drastičan je i primjer još uvijek aktualnog državnog ministra obrane, Selme Cikotića, koji je prošao provjere domaćih i međunarodnih institucija, iako su svi upozoravali na njegovu sumnjivu ratnu prošlost. Nakon svjedočenja na suđenju skupini optuženoj za zločine nad bugojanskim Hrvatima, sasvim je jasno da bi Cikotić pravo iz ministarske fotelje mogao otići na sud, što baca sumnju na ozbiljnost provjera koje se vrše prilikom imenovanja na odgovorne dužnosti u BiH.
Zapravo, dovoljno je da protiv nekoga ne postoji potvrđena optužnica ili pravomoćna sudska presuda, pa da mu bude omogućeno da obnaša najviše dužnosti. Stranci koji vedre i oblače u BiH, svjesno toleriraju ovakvu situaciju i čak tijesno surađuju s takvim kadrovima. Provjere prilikom imenovanja na političke dužnosti vrše Središnje izborno povjerenstvo i SIPA. Teško se sjetiti kada je za nekog bio negativan rezultat provjere. Što se tiče sigurnosnih institucija, standardi pri zapošljavanju također nisu veliki. Dovoljno je dostaviti tek potvrdu da kandidata nije gonio Haaški sud ili domaći sudovi. To što su neki od njih predmet istrage i što bi za koji mjesec mogli biti optuženi, očito nije prepreka.
