Hoće li sudbina imovine bh. tvrtki konačno biti riješena i vraćena vlasnicima, pitanje je na koje se u ovom trenutku ne može dobiti konkretan odgovor. Naime, prijedlog Mate Franjičevića, zastupnika HDZ-a BiH, koji je usvojen u formi zaključka kojim se od Vlade traži žurna uspostava direkcije za pasivnu podbilancu, još uvijek je na čekanju, jer ni do danas nije završena procedura formiranja spomenute direkcije.

Uloga pravobranitelja

Riječ je o imovini FBiH vrijednoj više od milijardu KM, a koja se nalazi u inozemstvu. U međuvremenu, poslove koje je trebala raditi direkcija, problemom imovine u inozemstvu bavila se Agencija za privatizaciju FBiH. Pokušano je napraviti središnji registar u koji nisu uključene stvari i prava koja su predmet privatizacije, a odnose se na Distrikt Brčko i RS, kao i potraživanja i obveze tih poduzeća koja se odnose na pravne subjekte s teritorija Distrikta Brčko i RS-a. Agencija za privatizaciju FBiH skupljala je podatke od nadležnih agencija za privatizaciju, ali su isti različito iskazivani. Naime, analizom istih uočeno je da se radi o nepotpunim podacima s nekompletnom dokumentacijskom osnovom. U međuvremenu je Vlada FBiH zadužila federalno Pravobraniteljstvo da se pozabavi tužbama kako bi se imovina vratila. Do sada je Agencija za privatizaciju FBiH uspjela kompletirati oko 30 predmeta koje je proslijedila pravobranitelju, radi nj procedure. Također, tijekom formiranja središnjega registra uočeno je da su podaci iskazivani u različitim valutama, nije vršena denominacija, revalorizacija, konverzija te obračun kamate za potraživanja i obveza, što je jako bitno u smislu kreiranja osnove koja će poslužiti za poduzimanje daljnjih aktivnosti. Navedeno neosporno ukazuje da pasivnoj podbilanci s gledišta zaštite imovine, iskazane u istom, nije posvećena odgovarajuća pozornost od poduzeća, nadležnih agencija za privatizaciju, kao i nadležnih ministarstava koja su vršila ovlast upravljanja državnim kapitalom.

Identifikacija imovine

Posebno zabrinjavaju podaci koji su iskazani samo kao financijski pokazatelji bez identifikacije gdje se ta imovina nalazi. Iz nekoliko tabelarnih prikaza razvidna su potraživanja i mjesto gdje se ta imovina nalazi. Prema podacima iz središnjeg registra obuhvaćeno je 115 poduzeća koja su iskazala stvari i prava u pasivnoj podbilanci, dok u ostalim poduzećima koja su predmet privatizacije ista nisu iskazivana. Ukupan iznos potraživanja je 703.439.184,00 KM. Ukupne obveze iznose 175.136.580,00 KM. Dodatni problem u zaštiti predmetne imovine predstavlja iskazivanje podataka od poduzeća vrijednosno bez lokacije/identifikacije. Naime, za više od 86 posto stalnih sredstava nije poznat identitet, odnosno lokacija gdje se imovina nalazi.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura