Bliži nam se vrijeme svinjokolje, a mnogi građani Bosne i Hercegovine koji putuju u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju ili Njemačku često žele sa sobom ponijeti lokalno, sušeno meso. Među namirnicama koje se suše doma, ali i kupuju u mesnicama je i popularna ribica, poznata kao jedan od najkvalitetnijih i najmekših dijelova svinjetine. Međutim, koliko kilograma ribe putnik može unijeti preko granice između Bosne i Hercegovine i Hrvatske?
Prema važećim propisima Europske unije i službenim informacijama Carinske uprave Republike Hrvatske, odgovor je vrlo jasan. Dopuštena količina svinjske ribice koju putnik iz Bosne i Hercegovine može unijeti u Hrvatsku u osobnoj prtljazi je nula kilograma.
To znači da nije dopušteno unijeti ni jedan kilogram, pola kilograma, pa čak ni nekoliko stotina grama svinjske ribice, bez obzira je li meso kupljeno od registriranog mesara ili pripremljeno kod kuće, piše GPMaljevac.com.
Svinjski file, koji neki nazivaju i svinjskim fileom ili svinjskom slabinom, smatra se svježim mesom i za njega vrijede ista pravila kao i za ostale vrste svinjetine.
Hrvatska carinska uprava jasno navodi da putnici koji dolaze iz trećih zemalja, uključujući Bosnu i Hercegovinu, ne smiju unositi meso, mlijeko i njihove proizvode u osobnoj prtljazi. Zabrana obuhvaća svježe, smrznuto i prerađeno meso, uključujući svinjetinu, govedinu, teletinu, piletinu, kobasice, suhomesnate proizvode, slaninu i ostale mesne proizvode.
Važno je naglasiti da vakuumsko pakiranje ne mijenja pravila. Čak i ako je svinjetina i riba kupljena u obrtu, propisno deklarirana i hermetički pakirana, takvo pakiranje nije iznimka od zabrane.
Isto vrijedi i ako putnik meso donosi kao dar članovima obitelji ili za pripremu ručka tijekom boravka u Hrvatskoj. Činjenica da hrana nije namijenjena prodaji ne daje pravo na njezin unos.
Neki putnici pogrešno povezuju svinjetinu i ribicu s pravilima za unos ribe, jer se riječ "ribica" nalazi u nazivu proizvoda. Međutim, to su potpuno različite kategorije hrane.
Prema pravilima Europske unije, u pravilu je iz BiH dopušteno prenijeti do 20 kilograma ribljih proizvoda po osobi, tj. jednu ribu ako teži više od 20 kilograma, uz propisane uvjete. Ovo ograničenje ne odnosi se na svinjsku ribicu, jer ona spada u kategoriju mesa.
Posebnu pozornost treba posvetiti mogućim novčanim kaznama. Hrvatski propisi ne predviđaju samo oduzimanje zabranjenih namirnica, već i sankcije za određene carinske prekršaje.
Prema Zakonu o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije, čije su izmjene stupile na snagu 29. ožujka 2025., za određene teške carinske prekršaje protiv fizičkih osoba propisana je novčana kazna od 390 do 13.260 eura.
Članak 63. ovog zakona, između ostalog, odnosi se na unošenje robe na skriveni način, pokušaj unošenja i nepodnošenje carinske deklaracije za robu za koju su propisane zabrane ili ograničenja uvoza.
To ne znači da će svaki putnik kod kojeg carinici pronađu nekoliko stotina grama svinjske ribice automatski dobiti kaznu od 13.260 eura. To je gornja granica kazne za navedenu kategoriju prekršaja, dok stvarna sankcija ovisi o okolnostima konkretnog slučaja i utvrđenom prekršaju.
Ako hrvatski carinici tijekom pregleda pronađu svinjsku ribicu koja ne ispunjava uvjete za unos, meso se oduzima radi uništenja. Neprijavljivanje takvog proizvoda može predstavljati dodatni razlog za prekršajni postupak.
Prema službenim informacijama Carinske uprave, proizvodi životinjskog podrijetla koji ne ispunjavaju propisane uvjete smatraju se neusklađenim proizvodima i moraju se oduzeti putnicima.
Zato je važno da putnici, prilikom prelaska granice, prijave proizvode životinjskog podrijetla koje imaju u svom vozilu ili osobnoj prtljazi. Prijavljivanje ne znači da će uvoz zabranjenog mesa biti odobren, ali postoji pravno značajna razlika između prijavljivanja proizvoda i njegovog namjernog skrivanja.
Posebno treba naglasiti da oslobođenje od plaćanja carine za robu vrijednosti do 300 eura, koje se pod određenim uvjetima primjenjuje u cestovnom putničkom prometu, ne znači da se u Hrvatsku smiju uvoziti zabranjeni mesni proizvodi.
Dakle, račun iz mesnice, na kojem piše da je za kilogram svinjske ribice plaćeno 15 ili 20 KM, ne dopušta njezin legalni ulazak u Europsku uniju.
Europska komisija objašnjava da su ograničenja uvedena prvenstveno radi zaštite zdravlja životinja i sprječavanja širenja zaraznih bolesti. Meso i mesni proizvodi mogu predstavljati rizik od prijenosa bolesti poput slinavke i šapa te svinjske kuge.
Zabrana se primjenjuje i kada je Hrvatska samo tranzitna zemlja, a putnik nastavlja prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj ili nekoj drugoj članici Europske unije.
Drugačija pravila vrijede kada se meso prevozi između država članica Europske unije. Primjerice, putnik koji je kupio svinjsku ribicu u Hrvatskoj može je, u pravilu, ponijeti u Sloveniju ili Austriju za osobnu konzumaciju, uz moguća posebna ograničenja koja se mogu uvesti zbog bolesti životinja, navodi, među ostalim, GPMaljevac.com.
Otvori KEKS Pay
