objašnjenje iznenadilo

Znanstvenici otkrili zašto nam se počne zijevati kada isto vidimo kod drugih

shutterstock
31.05.2021.
u 08:06

Neki misle da se zijevanje događa kad mozgu ponestaje kisika, no ta je teorija službeno odbačena kad 1987. niz eksperimenata nije pokazao vezu između nedostatka kisika i poriva za zijevanjem.

Jeste li se ikad pitali zašto je zijevanje zarazno? Zašto je ponekad dovoljno vidjeti da netko zijeva u javnom prijevozu - ili čak na TV-u - da i sami počnemo jako otvarati usta?  Dr. Reyan Saghir s London Collegea kaže da znanstvenici zijevanje definiraju kao 'aktivnost koja se sastoji od nenamjernog širokog otvaranja usta i maksimalnog širenja čeljusti, nakon čega slijedi duboki udah i lagani izdah'. Ipak, dodaje dr. Saghir, još uvijek nije potpuno jasno zašto zapravo zijevamo...

Neki tako misle da se zijevanje događa kad mozgu ponestaje kisika, no ta je teorija službeno odbačena prije 30-ak godina: točnije kad je 1987. godine objavljen niz eksperimenata koji nisu pokazali vezu između nedostatka kisika i poriva za zijevanjem.

- Danas je najprihvatljivija teorija da zijevamo da bismo podigli uzbuđenje - kaže dr. Saghir  Kad se umaramo, posebno kad gledamo ili/i slušamo neke nezanimljive sadržaje, poput dosadnog predavanja, tijelo se zijevanjem razbuđuje - kaže dr. Saghir. On dodaje i da su studije dokazale da nam nakon zijevanja rastu otkucaji srca, a vrhunac rasta dosegnu deset do 15 sekundi nakon što smo zijevnuli, pa se naglo razbudimo.

- Zijevanje je povezano i s hlađenjem mozga, što je možda razlog i zašto više zijevamo kako raste vanjska temperatura - rekao je dr. Saghir za Real Simple i objasnio da opuštanje mišića lica omogućuje gubitak topline kroz vene, a ulazak hladnog zraka pomaže u smanjenju temperature mozga. Zato ćemo, dodaje, najčešće zijevati kad je vani vruće, ali još uvijek dovoljno hladno da nam snažni udah zraka snizi tjelesnu temperaturu...

No, zašto zijevamo kad vidimo druge da zijevaju?

Prema istraživačima, najvjerojatniji je razlog empatija, a osim ljudi, isto rade i psi i čimpanze.

- Zijevanje nije jedino što kopiramo, svakodnevno automatski oponašamo riječi i postupke drugih ljudi - napominje dr. Saghir, jer je naš mozak 'napravljen' tako da mu je prirodno kopirati. Studije su, dodaje on, pokazale da zijevanje pokreće 'zrcalne neurone' koji se aktiviraju prilikom te imitacije, čineći refleks zijevanja 'neodoljivim'.  

Isto tako, kaže, skloniji smo kopirati zijevanje nekog do koga nam je stalo i s kim smo bliski. - Ako na primjer član obitelji zijeva, veća je vjerojatnost da ćete i vi zijevati nego kad zijeva netko kog ne poznajete - kaže dr. Saghir, jer veću empatiju osjećamo za bliske nam ljude..

Ukratko, kaže on, zijevanje je dokaz da smo empatični, ali odražava i našu vječnu želju da ojačamo veze s bliskim nam ljudima.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?