Ministarstvo pravosuđa objavilo je potpuni popis 49 osoba koje je Aleksandar Vučić pomilovao 27. rujna, na dan kada je podnio ostavku na dužnost predsjednika Srbije.
Među pomilovanima nalaze se bivša državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Dijana Hrkalović, protiv koje se vodio postupak zbog trgovanja utjecajem, kao i najmanje petnaest osoba optuženih za zlouporabu službenog položaja. Na popisu su i osobe koje su bile predmet istraga za pranje novca te slučajeve povezane s primanjem mita, piše DW.
Posebno snažne reakcije javnosti izazvala je činjenica da se među pomilovanima nalazi i desetak osoba koje su sudjelovale u napadima na sudionike prosvjeda tijekom posljednje dvije godine. Među njima je i Miloš Pavlović, kojem se sudilo zbog pokušaja teškog ubojstva studentice Sonje Ponjović.
Prema optužnici, Pavlović je u siječnju prošle godine automobilom uletio među građane koji su odavali počast stradalima u padu nadstrešnice u Novom Sadu. Tom je prilikom Sonja Ponjović zadobila teške tjelesne ozljede, a presuda je trebala biti izrečena 6. studenoga.
Kritike zbog „zlouporabe instituta pomilovanja“
Ovo nije prvi put da su Vučićeve odluke o pomilovanju izazvale polemike u Srbiji. Tijekom prošle godine pomilovao je i četvoricu aktivista Srpske napredne stranke koji su bejzbolskim palicama napali studente u Novom Sadu. U drugom slučaju pomilovana je djevojka koja je tijekom studentskih blokada automobilom udarila studenticu i nanijela joj ozljede opasne po život.
Sanja Radivojević iz Beogradskog centra za ljudska prava smatra da najnovija pomilovanja predstavljaju nastavak problematične prakse. „Na to smo upozoravali i povodom ranijih odluka o oslobađanju od kaznenog progona osoba optuženih za napade na studente“, kaže Radivojević za DW.
Prema njezinu mišljenju, pomilovanje Miloša Pavlovića zaustavlja sudski postupak prije nego što se do kraja utvrdi odgovornost za ozbiljno nasilje počinjeno nad studenticom koja je mirno sudjelovala u prosvjedu.
Slučaj Marka Krička
Rasprava o odgovornosti državnih institucija dodatno je pojačana nakon uhićenja načelnika Uprave kriminalističke policije Marka Krička 1. studenoga. Sumnjiči ga se za zlouporabu službenog položaja u vezi s istragom jednog ubojstva počinjenog ove godine u Beogradu.
Nekoliko dana poslije Vrhovno javno tužiteljstvo izdalo je obvezujuće upute za postupanje u slučaju Nikoline Sinđelić i drugih studenata koji tvrde da ih je Kričak nakon prosvjeda u kolovozu prošle godine zlostavljao u garaži Vlade Srbije.
Radivojević upozorava kako su optužbe o fizičkom zlostavljanju i prijetnjama seksualnim nasiljem zahtijevale hitnu reakciju pravosuđa još u trenutku kada su prvi put iznesene. „Umjesto da javnost dobije odgovore o tim optužbama, uslijedilo je njegovo napredovanje u policijskoj hijerarhiji“, kaže ona.
Neriješeni slučajevi policijskog nasilja
Organizacije za zaštitu ljudskih prava godinama upozoravaju na slučajeve policijskog nasilja tijekom prosvjeda. Među njima se navodi premlaćivanje maloljetnika tijekom prosvjeda u Valjevu, kao i slučaj studenta Luke Mihajlovića kojem su tijekom intervencije žandarmerije slomljene tri kosti lubanje, nakon čega je bio vezan lisicama za bolnički krevet.
Beogradski centar za ljudska prava podnio je četrnaest kaznenih prijava zbog postupanja policije prema građanima između 28. lipnja i 7. srpnja 2025. godine, ali nijedan od tih slučajeva dosad nije dobio sudski epilog.
Jesu li pomilovanja bila zakonita?
Nakon što je Vučić objavio da je pomilovao 49 osoba, otvoreno je i pitanje zakonitosti cijelog postupka. Neformalna skupina Odbrana struke zatražila je od Tužiteljstva za organizirani kriminal da provjeri je li tijekom postupka počinjeno kazneno djelo.
Sanja Radivojević smatra da postoje okolnosti koje zahtijevaju detaljnu istragu. „Ponavljanje pomilovanja osoba optuženih za nasilje nad sudionicima prosvjeda, izostanak javno dostupnih razloga za takve odluke i predsjednikove izjave da njima ispravlja nepravdu koju nanose sudovi i tužiteljstva otvaraju ozbiljna pitanja“, ocjenjuje.
Naglašava da je potrebno provjeriti svu dokumentaciju povezanu s pomilovanjima, uključujući poštivanje zakonske procedure i ulogu tadašnjeg ministra pravosuđa. „Ne tvrdimo da je kaznena odgovornost unaprijed dokazana, već da postoje ozbiljni razlozi da se ona ispita“, ističe Radivojević.
Mogu li se odluke poništiti?
Odvjetnik Mihailo Pavlović smatra da je jedan od mogućih putova preispitivanja pomilovanja postupak pred Ustavnim sudom. Prema njegovu tumačenju, sud bi mogao razmatrati eventualne povrede prava osoba koje mu se obrate, ali upozorava da bi poništavanje već donesenih pomilovanja moglo otvoriti nova pravna pitanja.
„Postavlja se pitanje ne bi li Ustavni sud time povrijedio prava osoba koje su pravomoćno pomilovane“, navodi Pavlović. On ipak smatra da postoji mogućnost ispitivanja jesu li pojedina pomilovanja eventualno bila posljedica nekog drugog kaznenog djela. „Tužiteljstvo je navodno već formiralo predmet vezan uz ta pitanja pa ostaje vidjeti hoće li doći do istrage i kakav će biti njezin ishod“, dodaje, piše DW.
Moguć rasplet i pred sudom u Strasbourgu
Pitanje pomilovanja moglo bi se jednog dana naći i pred Europskim sudom za ljudska prava. Beogradski centar za ljudska prava još je 2025. upozoravao da pomilovanja osoba optuženih za nasilje nad prosvjednicima nisu u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Prema riječima Sanje Radivojević, pojedini pravni koraci već su poduzeti. „U jednom slučaju podnesena je i predstavka Europskom sudu za ljudska prava“, kaže ona.
Ističe da je država obvezna osigurati djelotvornu istragu i odgovarajuću kaznenopravnu reakciju u slučajevima ozbiljnog nasilja. „Žrtve mogu tražiti zaštitu u Strasbourgu, uz ispunjavanje uvjeta za obraćanje Sudu, uključujući iscrpljivanje djelotvornih domaćih pravnih sredstava“, zaključuje Radivojević.
Otvori KEKS Pay
