Američka zaklada The Heritage poslala je objašnjenje na upite o navodima vezanim uz njezino djelovanje u Bosni i Hercegovini, u kojem je niz tvrdnji o navodnom lobiranju, susretima s europskim političarima i političkim vezama ocijenila lažnima. U komentaru za Večernji list The Heritage je reagirao na objave medijske platforme Birn/Detektor o navodnim sastancima svojih istraživača s europskim političarima, njihovu sudjelovanju na zagrebačkom TradFestu te susretu s predsjednikom Europske pučke stranke Manfredom Weberom, ali i navodnim lobiranjima za hrvatski entitet. Heritage u odgovoru ne skriva svoje veze s administracijom američkog predsjednika Donalda Trumpa, piše Večernji list BiH.
Navodi da su brojni njegovi sadašnji i bivši zaposlenici služili u Trumpovu prvom mandatu, a da ponovno služe i u njegovu drugom mandatu. Istodobno odbacuje tvrdnju da je njihovo djelovanje dio Trumpova plana za obnovu “bijelog, kršćanskog supremacističkog svjetskog poretka”. Takvu tvrdnju Heritage naziva neutemeljenom političkom klevetom. U odgovoru navode da je Trumpova Bijela kuća “jedna od vjerski i etnički najraznolikijih administracija”.
Dezinformacija
Zaklada istodobno tvrdi da se konzervativce u tekstu sustavno opisuje kao desničare, radikalne desničare, krajnju desnicu, islamofobe, autoritarce i fašiste, uz, kako navodi, nepotrebne referencije na Adolfa Hitlera i Vladimira Putina. Heritage takav pristup naziva političkim blaćenjem i poručuje: “Ovo nije istraživačko novinarstvo, već politička dezinformacija”, istaknuli su.
U dijelu odgovora koji se odnosi na političku poziciju prema Bosni i Hercegovini, Heritage posebno ističe očekivanje da se poštuje jednakopravnost Srba, Hrvata i Bošnjaka. Na tvrdnju da se stavovi njegova istraživača Maxa Primorca iz dvaju izvješća preklapaju s dugogodišnjom pozicijom Ruske Federacije, zaklada odgovara da je riječ o lažnoj tvrdnji. Objašnjavajući razliku, navode da Rusija podupire secesionističke težnje srpskog dijela zemlje, dok Primorac, prema njihovu odgovoru, to odbacuje. Heritage navodi da se Primorac zalaže za očuvanje teritorijalnog integriteta BiH “povratkom načelima Daytonskog mirovnog sporazuma koja Srbima, Hrvatima i Bošnjacima jamče političku jednakost”.
Upravo je politička jednakost triju naroda jedna od ključnih formulacija kojom Heritage u ovom odgovoru opisuje svoju poziciju prema BiH. Heritage odbacuje i niz konkretnih navoda o navodnim susretima i lobiranju. Tvrdnju da je njegov viši istraživač Paul McCarthy u ožujku 2026. organizirao lobistički sastanak u Bruxellesu s portugalskim zastupnikom u Europskom parlamentu Antoniom Tangerom Correom, pri čemu je jedina tema bila Bosna i Hercegovina, označava kao netočnu. Navode da McCarthy u Heritageu ne radi na pitanjima Balkana te da je s Correom imao uvodni videorazgovor u njegovu svojstvu potpredsjednika skupine Patriots for Europe u Europskom parlamentu. Razgovor je, prema Heritageu, bio usmjeren na ograničenja slobode govora u Europi, dok je BiH samo kratko spomenuta. Odbacuju i tvrdnju da se Correa sastao s Maxom Primorcem kao predstavnikom Margaret Thatcher Centra za slobodu. Prema njihovu odgovoru, Primorac s Correom nikada nije imao sastanak. Heritage odbacuje i tvrdnju da je ova organizacija organizirala TradFest u Zagrebu, nego zagrebačka zaklada Vigalare.
Sastanak
Slično objašnjavaju i susret Maxa Primorca s Manfredom Weberom, predsjednikom Europske pučke stranke. Primorac je, prema Heritageu, ugostio izaslanstvo EPP-a koje je predvodio Weber, mjesec dana nakon Trumpova ponovnog izbora, a razgovor je bio usmjeren uglavnom na transatlantsku trgovinu. Bosna i Hercegovina, tvrde, nije bila na dnevnom redu.
Dodaju i da na sastanku nije bilo predstavnika fosilne industrije. Na navode o lobiranju Heritage odgovara da su oni neprofitna organizacija, pa im to nije dopušteno. U završnici odgovora Heritage tvrdi da je tekst objavljen nekoliko tjedana prije nacionalnih izbora u BiH kako bi se promovirao narativ o nepostojećoj transatlantskoj desničarskoj uroti za uništenje Bosne i Hercegovine. Navode da je tekst, prema njihovu mišljenju, prepun pogrešaka, prešućivanja, povezivanja različitih aktera i naznaka ruske suradnje te tvrde da su takve pogreške namjerne.
Heritage na kraju cijelu priču opisuje kao “etnoreligijski utemeljeno blaćenje” za koje tvrdi da dodatno pogoršava napetosti između Srba, Hrvata i Bošnjaka. Od donatora, među kojima posebno navode Nacionalnu zakladu za demokraciju i američki State Department, kao i privatne zaklade i službene donatorske agencije, traže da obrate pozornost na ono što smatraju zlouporabom medijske platforme.
Otvori KEKS Pay
