Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Za upis deficitarnih zanimanja država treba plaćati jedan oblik stipendije

22. rujna 2021. u 07:00 0 komentara 62 prikaza

Nastava se u većini bh. lokalnih zajednica zasad odvija normalno. Škole su se organizirale, učenici su na nastavi i proces ide svojim tijekom, kao u dobrim starim vremenima koja nisu bila tako davno, a danas djeluju tako daleko, piše Večernji list BiH. A dok taj teorijski dio u pandemiji koliko-toliko funkcionira i prosvjetari daju sve od sebe da učenicima prenesu znanje, onaj praktični itekako zapinje, a, neki će reći, to je bio problem i prije pandemije.

Potrebna sinergija

Faruka Bešlića iz Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja u BiH pitamo koliko je u Bosni i Hercegovini zaživjelo dvojno obrazovanje i imaju li učenici dovoljno prakse kako bi iz škola izlazili kao gotov kadar, spreman za tržište rada. - Prateći reformu srednjeg obrazovanja, odgovorno mogu potvrditi da ni jedno tijelo prosvjetnih vlasti, pa ni vlasti uopće, u fokus svog djelokruga rada nije postavilo pitanje reforme srednjeg stručnog obrazovanja. Pratimo redovito upisnu politiku srednjih škola i vidimo da se stručnim školama posvećuje malo pozornosti - ističe Bešlić za Večernji list. A to je problem i poslodavaca. Oni se, prema Bešlićevim riječima, probude kada se utvrđuje upisna politika i počnu s paušalnim procjenama da im treba određen broj radnika sa stručnim obrazovanjem (III. stupanj). - Međutim, od udruga poslodavaca ni jedna škola nije dobila trogodišnji zahtjev za obrazovanje, školovanje potrebnih stručnih radnika. Poznato je da škole moraju unaprijed znati za tri godine da bi organizirale školovanje, a ne da se poslodavcima daju kadrovi kojih nema na tržištu i koje poslodavci nisu ni tražili navrijeme. Zakon o dvojnom obrazovanju ne može riješiti sva pitanja iz segmenta školovanja potrebnog kadra ako se ne budu organizirali i školama pružili podršku za organiziranje praktične nastave, tj. da otvore svoje proizvodne pogone, da osiguraju radnike koji će raditi s tim učenicima i da daju adekvatnu novčanu naknadu učenicima za rad kod tih poslodavaca. Međutim, poslodavci nisu spremni na taj koncept koji se provodi u Europskoj uniji. Poslodavci žele da država plati radnike u poduzećima koji rade na obuci i da država plati naknadu za rad tim učenicima. U Europskoj uniji poslodavci osiguravaju radnike za obuku učenika, osiguraju učenike, plate naknadu za rad učenika i najčešće ostavljaju te učenike u proizvodnji i s njima zaključuju ugovore o radu - ističe Bešlić europsku praksu. Priča nam i što se može napraviti da bi dvojno obrazovanje bolje funkcioniralo u ovoj zemlji, odnosno da bi konačno zaživjelo u svojoj punini, umjesto da ostaje mrtvo slovo na papiru, što je, nažalost, sada slučaj.

- Politiku upisa u stručne škole potrebno je reformirati na taj način da država plaća učenicima jedan oblik stipendije što su upisali deficitarna zanimanja. Poslodavci bi morali stimulirati radnike koji su deficitarni plaćama i da tim učenicima to bude motiv, tj. da imaju posao i solidnu plaću. Samo ćemo na ovaj način osigurati radnu snagu poslodavcima - naglašava za Večernji list Bešlić.

Poslodavci moraju obučavati

Kaže i kako je u sadašnjim uvjetima potrebno odrediti minimum opreme, alata i strojeva za praktičan rad te da programi budu usmjereni prema proizvodnji, a rad na konkretnom radnom mjestu ne može nitko osigurati i tu je najvažnija obuka poslodavca u trajanju od tri mjeseca. - Sve reforme, pa i one vezane uz dvojno obrazovanje, propast će ako ne budemo imali učenika, a istinu treba pogledati u oči, učenika svake godine imamo sve manje - kaže nam. Podsjeća da je dvojno obrazovanje prije rata u praksi bilo primijenjeno. - Veliki sustavi imali su kapacitet, ljude i opredjeljenje da za sebe osiguraju potrebne kadrove, pa su i neki imali svoje interne obrazovne ustanove koje su tim sustavima dale potrebne kadrove. Međutim, danas trebamo kod poslodavaca promijeniti paradigmu razmišljanja da im sve država mora osigurati i oni moraju zbog svojih potreba i interesa razvoja preuzeti i brigu o školovanju kadrova i stimuliranju takvih kadrova - zaključio je za Večernji list Faruk Bešlić uime Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja u BiH. Iz svega je vidljivo kako od stihijske reforme školstva nema ništa, već ona mora biti provedena planski, a svi akteri priče, od političkog vodstva, preko obrazovnih institucija do poslodavaca, moraju djelovati u sinergiji.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.