Da je sve poskupjelo, bolno osjetimo svaki put kada odemo u kupnju namirnica. No nisu namirnice jedino čemu je cijena rasla. Promjena cijena naviše zabilježena je i u režijama, stanarinama, gorivu, prijevozu…, pa su sada troškovi života drastično viši u odnosu na prije nekoliko godina, piše Večernji list BiH.
Kako bismo imali jasniju sliku o troškovima života, provjerili smo što kaže Numbeo, najveća svjetska baza o troškovima života. Uspoređujući troškove života i neke cijene, dolazi se do zaključka da ni u Europi situacija nije baš bajkovita kako mi to često zamišljamo.
Vožnja i gorivo
Kada je pak riječ o BiH, prema podacima ove svjetske baze podataka, obitelji je u Sarajevu mjesečno potrebno 3765 maraka, i to bez stanarine, dok je prosječna plaća u glavnom bh. gradu oko 1400 KM. Obiteljima u Zagrebu mjesečno je potrebno oko 1500 KM više nego u Sarajevu. Kako navodi Numbeo, ondje troškovi iznose 5220 KM, dok je prosječna mjesečna zarada oko 2600 KM. Situacija je slična i u glavnom gradu Srbije. Beogradskim obiteljima mjesečni troškovi bez stanarine iznose 4314 KM, a prosječna mjesečna zarada je tek oko 1500 KM. Provjerili smo što kažu podaci za glavne gradove Mađarske, Slovenije i Njemačke. U Budimpešti, inače poznatoj kao Kraljica Dunava, obiteljima je mjesečno potrebno 4835 KM, dok prosječna plaća u tom gradu iznosi 2160 KM. I glavni grad Slovenije poprilično je podigao letvicu visokog troška života. Mjesečni troškovi jedne obitelji iznose oko 5420 KM, a prosječna plaća nakon odbijenih poreza je 2879 KM. Jedini grad među ovima koje smo koristili za usporedbu u kojem jedna prosječna plaća približno može pokriti mjesečne obiteljske troškove je Berlin. Prosječna plaća u glavnom gradu Njemačke iznosi 6235 KM, dok su troškovi života obitelji oko 6500 KM. Cijene goriva proteklih mjeseci nekoliko su puta rasle, a među onima koji ova poskupljenja najviše osjete sigurno su prijevoznici. Razlika u cijenama benzina u gradovima koje smo analizirali nije pretjerana. Litra benzina u Sarajevu stoji 2,90 KM, Zagrebu 2,90 KM, Beogradu 3,18 KM, Budimpešti 3,22 KM, Ljubljani 2,86 KM te 3,55 KM u Berlinu. Za razliku od cijena goriva, gdje nema većih odstupanja, cijene vožnje javnim prijevozom drastično se razlikuju. Karta za vožnju u jednom smjeru u Sarajevu u prosjeku stoji 1,60 KM. Analizirajući podatke vidimo kako je vožnja u Zagrebu i Beogradu jeftinija nego u glavnom bh. gradu. U Zagrebu je za vožnju od točke A do točke B potrebno 1,11 KM, a u Beogradu 0,84 KM. Jedna vožnja Budimom javnim gradskim prijevozom prosječno stoji 2,34 KM, Ljubljanom 2,55 KM te 6,28 KM Berlinom. Mjesec dana vožnje javnim prijevozom stoji 53 KM, Zagrebom 94,09 KM, Beogradom 36,83 KM, Budimpeštom 49,32 KM, Ljubljanom 72,63 KM i 98,12 KM Berlinom. Jednako kao vožnja javnim prijevozom, u Berlinu je najskuplji i taksi-start. Samo za polazak izdvaja se 8,83 KM, a svaki kilometar dodatno se plaća 4,51 KM. Više nego upola start je jeftiniji u Ljubljani i stoji 4,51 KM, dok je prosječna cijena po kilometru 2,14 KM. Start u Budimpešti stoji 5,71 KM, a kilometar 2,28 KM. Start je najjeftiniji u Sarajevu i stoji 2,50 KM, Zagrebu 4,25 KM, a u Beogradu 4,52 KM.
Cijene vozila
U slučaju da želite nešto obaviti i da vas taksi treba čekati sat vremena, u Sarajevu ćete ga platiti 11 KM, Zagrebu 12,96 KM, Beogradu 19,99 KM, Budimpešti 33,90 KM, Ljubljani 33,16 KM, a Berlinu 66,40 KM.
Različiti iznosi izdvajaju se i za iste marke vozila u glavnim gradovima koje smo analizirali. Za primjer smo uzeli vozilo Volkswagen Golf 1,4 90 KW Trendline. Za tu marku vozila u Sarajevu se prosječno izdvaja 40.000 KM, Zagrebu 50.656 KM, Beogradu 49.982. KM, Budimpešti 54.608 KM, Ljubljani 49.017 KM te 59.704 u Berlinu. Usporedili smo cijene i Toyote Corolla Sedan 1,6 l 97 kW Comfort. Isto kao i prethodno analizirani Golf, i ovo vozilo najjeftinije je u glavnom bh. gradu.
Prosječna cijena tog vozila u Sarajevu je 40.612 KM, Zagrebu 46.455 KM, Beogradu 46.791 KM, Budimpešti 52.156 KM, Ljubljani 52.625 KM, dok u glavnom gradu Njemačke to vozilo u prosjeku stoji 56.272 KM.
