Reforma pravosuđa, kao i promjena Ustava u BiH, zapela je zbog različitih nacionalnih koncepcija od potpunog monopola, na čemu inzistiraju pravosudni dužnosnici iz reda Bošnjaka, dezintegracije i razvlašćivanja koje traže Srbi, te jednakog utjecaja na pravosudne procese, što očekuju Hrvati. Predstavnici izaslanstva Europske komisije u BiH i pravosudni stručnjaci iz više europskih zemalja pozvali su bosanskohercegovačke vlasti na kraju dvodnevnog stručnog savjetovanja o reformi pravosuđa održanog u Sarajevu da uspostave državni drugostupanjski sud koji bi bio neovisan od sadašnjeg Suda BiH te da se jasnije precizira kaznena nadležnost državnih pravosudnih institucija.
Kadija te tuži...
Oko ova dva prigovora lome se koplja, prije svega između Sarajeva i Banje Luke, te su ključni razlozi odluke o raspisivanju referenduma u Republici Srpskoj o Sudu i Tužiteljstvu BiH koje je uspostavljeno odlukom visokog predstavnika. Pravosudni stručnjaci iz dviju zemalja članica EU Njemačke i Italije pozvali su na donošenje zakona o pravosuđu koji bi se temeljio na razjašnjenju pitanja dogovorenih u strukturnom dijalogu o pravosuđu koji je pokrenut kako bi prije tri godina vlasti Republike Srpske zaustavile u provođenju referenduma o radu Suda i Tužiteljstva BiH koji je sada ponovno aktualan. “Očekuje se postizanje odvajanje žalbenog odjela od prvostupanjskog, uspostavom novog, odvojenog prizivnog suda na državnoj razini”, navodi se u zaključcima stručnoga seminara održanog u Sarajevu. Objašnjava se kako je potrebno ‘pobliže razjasniti kaznenu nadležnost pravosudnih institucija na državnoj razini’. Sud BiH sada donosi odluke u prvom i drugom stupnju, što su brojni pravosudni stručnjaci ocijenili neprihvatljivim. “Reforma državnih pravosudnih institucija je ključni element koji će Bosnu i Hercegovinu približiti Europskoj uniji, istodobno jamčeći svim građanima profesionalniji, nepristrasniji, neovisniji i odgovorniji pravosudni sustav”, navodi se u priopćenju Izaslanstva Europske komisije u BiH.
Popis pučanstva 1991.
U međuvremenu su u Bruxellesu ministri pravosuđa potpisali dokument kojim su se suglasili o stvaranju višeg suda, čije bi sjedište bilo u Banjoj Luci. Na inzistiranje hrvatske strane predviđa se da i Sud BiH i viši sud imaju jednak broj sudaca iz reda sva tri konstitutivna naroda, uz određeni broj sudaca iz reda ostalih. Tome se protivi predsjednica Suda Meddžida Kreso, tvrdeći da se u sudovima primjenjuje popis pučanstva iz 1991. godine. Identično stajalište iznio je i SDA, a SDP je otišao korak dalje plašeći ponovno bh. javnost stvaranjem trećeg entiteta. Potezi Europske komisije mogu se razumijeti kao pokušaj da se izađe iz sadašnjeg zamršenog stanja, potpune blokade reforme pravosuđa kojoj se najviše opire bošnjačka strana radi zadržavanja utjecaja. S druge strane, to je mogući put da se referendum o pravosuđu ponovno skrene u vode strukturnog dijaloga.
