Zamislite da stojite u mirnoj planinskoj dolini na Balkanu i vidite paru kako se diže iz krečnjaka poput čajnika ostavljenog na peći. A sada zamislite šta hrani tu paru. Više od 100 metara pod zemljom, istraživači su potvrdili postojanje ogromnog termalnog jezera na dnu dubokog špiljskog sustava, koje se smatra najvećim podzemnim termalnim jezerom poznatim do sada.
Jezero Neuron, koje se nalazi blizu granice Albanije i Grčke, leži na dubini od 127 metara unutar špilje Atmos u području Vromonera. Koristeći LiDAR skeniranje i sonarno mapiranje, istraživački tim iz Češke je izmjerio da je dugo 138,3 metra i široko 42 metra, sadržavajući otprilike 8.335 kubnih metara tople vode bogate mineralima. To je mnogo vode da bi se krililo od pogleda, navodi se u studiji objavljenoj u International Journal of Speleology.
Zašto je onda podzemno jezero važno nama ostalima, ljudima koji samo pokušavaju preživjeti tjedan i održati račun za vodu razumnim?
Jezero dovodi u pitanje naše razumijevanje svijeta
Zato što otkrića poput ovog pomažu znanstvenicima da shvate kako se podzemne vode kreću, kako funkcioiraju geotermalni sustavi i koliko krhki mogu biti neki podzemni ekosustavi.
Ovo nije hladna lokva u turističkoj špilji. Sustav je dio onoga što istraživači nazivaju speleogenezom sumporne kiseline, procesom u kojem vode bogate sumporovodikom pomažu u oblikovanju i preoblikovanju špilja tijekom vremena.
U području Vromonera, topla voda se diže kroz pukotine, a kada se sumporovodik susretne s kisikom, može formirati sumpornu kiselinu koja mijenja krečnjak i doprinosi stvaranju velikih podzemnih komora.
Mjerenja u Atmosu i obližnjim špiljama pokazuju koliko je okruženje još uvijek aktivno. U pećinama su izmjerene koncentracije vodonik-sulfida u zraku u rasponu od oko 2 do 22 dijela na milijun na otvorenim područjima, a temperature zraka u špiljama u hidrotermalno aktivnim prostorima su između 15 i 29 stupnjeva Celzijevih.
Samo jezero ima konstantnih 26 stepnjeva Celzijevih, a izvori koji napajaju dolinu imaju sličan kemijski sastav i temperaturu. Istraživači izvještavaju da je ukupni prinos izvora u području Vromonera oko 200 litara u sekundi.
Voda se kreće brže nego što biste očekivali
Evo iznenađujućeg obrata. Možda biste pretpostavili da se duboka termalna voda diže polako, poput sirupa. Ali eksperimenti s praćenjem boje pokazuju da se sustav ponaša više kao visoko povezana vodovodna mreža.
Rad iz 2026. godine u Međunarodnom časopisu za speleologiju opisuje testove trasiranja u ovom pejzažu špilja sa sumpornom kiselinom i izvještava da brzine protoka u sustavu Vromoner mogu doseći i do 30 kilometara dnevno.
Ista studija tvrdi da uski dovodni kanali, nazvani "hranioci", za koje se nekada pretpostavljalo da nose netaknutu duboku vodu, zapravo mogu sadržavati mješavinu dubokih podzemnih voda i reciklirane vode iz uzvodnih špiljskih jezera.
U praktičnom smislu, to znači da ono što se događa na površini, uključujući zagađenje i promjenu korištenja zemljišta, potencijalno može putovati kroz povezane kraške sustave brže nego što mnogi ljudi misle.
Skriveni ekosustav sa stvarnim ulozima očuvanja
Tople, sumporom bogate špilje nisu samo geološke laboratorije. One mogu biti domaćini neobičnim lancima ishrane koji se oslanjaju na kemijsku energiju, a ne na sunčevu svjetlost, i koji mogu podržavati guste zajednice insekata i pauka.
Jedna studija otvorenog pristupa u časopisu Diversity opisuje Sumpornu špilju u istom području Vromoner kanjona kao 520 metara dugu hipogenu špilju sa sulfidnim potokom i jezerom blizu ulaza.
Izvještava se o temperaturi vode od 27 stupnjeva Celzijevih i napominje se da razine vodonik sulfida u špiljskom zraku mogu doseći i do 14 dijelova na milijun u blizini jakih emisija. Istraživači također svoj rad predstavljaju kao osnovne podatke namijenjene informiranju o akcijama očuvanja.
Zajednica koja se bavi znanosti o špiljama i koja radi u ovoj regiji također je izrazila praktične zabrinutosti. Tehnički izvještaj o špiljskom sustavu navodi da tim surađuje s lokalnim vlastima i radi na tome da se hipogene špilje uključe u Nacionalni park Vjosa , uz upozorenje da bi brana na grčkoj strani rijeke Sarandaporo mogla negativno utjecati na stanište Sumporne špilje.
I to je najvažnija poenta. Čak i kada je jezero 127 metara pod zemljom, ono je i dalje dio živog pejzaža iznad njega.
Otvori KEKS Pay
