Visoka stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) jedan je od ključnih razloga zašto su lijekovi u BiH skuplji nego u većini drugih zemalja zapadnog Balkana, piše Večernji list BiH. To je još izraženije kada se cijene lijekova promatraju u odnosu na primanja, odnosno životni standard stanovništva.
Stanje kod susjeda
Promet lijekova u BiH u 2023. iznosio je 961 milijun KM i raste iz godinu u godinu pa se očekuje da ukupni iznos za 2024. bude i veći. Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH za BHRT su nedavno kazali kako bi do smanjenja cijena lijekova došlo kada bi se smanjio PDV ili uvela diferencijalna maloprodajna marža, čiju visinu utvrđuju entitetska ministarstva zdravstva.
Za medicinska sredstva nema ograničenja marže i cijene se formiraju slobodno, što mnogi koriste. - Kad se kaže da su cijene lijekova veće u odnosu na okružje, to se uglavnom odnosi na Srbiju. Ona ima mnogo niže cijene. Kada izračunamo maksimalnu veleprodajnu cijenu, mi uzimamo Hrvatsku. Većina naših lijekova jeftinija je nego u Hrvatskoj. Moramo voditi računa da se i proizvođačima isplati te da imamo lijekova na tržištu - izjavila je Tijana Spasojević-Došen iz Agencije za lijekove BiH.
Za razliku od BiH, zemlje u okružju imaju opću i posebnu poreznu stopu po kojoj se tretiraju lijekovi. Porezna stopa za lijekove u BiH je najveća u regiji, čak tri puta veća nego u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji. Primjera radi, u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji porezna stopa na lijekove iznosi 5%, u Sloveniji 9,5%, u Srbiji 10%. Više inicijativa za potpuno ukidanje ili smanjenje stope PDV-a na lijekove nije uspjelo proći potpunu zakonsku proceduru unatoč snažnoj argumentaciji.
Koliko PDV na lijekove zapravo utječe na zdravstveni sustav, za naš list prošle je godine objasnila ravnateljica Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH Vlatka Martinović. Samo u zdravstvenom sustavu RS-a u pretprošloj godini za PDV je plaćeno više od 100 milijuna KM, što je gotovo jednako dvogodišnjim troškovima lijekova na recept. Troškovi po osnovi PDV-a u zdravstvenim ustanovama FBiH u 2022. iznosili su više od 164 milijuna KM. Kada se promatra razdoblje od kada je usvojen Zakon o PDV-u (2006. - 2022.), troškovi u zdravstvenom sustavu FBiH za PDV iznosili su više od 1,8 milijardi KM.
Kada je riječ o ZZO-u Distrikta Brčko, samo za lijekove na recept u 2023. Zavod je imao troškove PDV-a od oko 2 milijuna KM, odnosno 5% od ukupnih troškova zdravstvenog osiguranja godišnje. Kada se tim troškovima dodaju troškovi PDV-a na ortopedska pomagala, lijekove i druga medicinska sredstva koja se koriste tijekom liječenja, troškove PDV-a na ugradbeni materijal prilikom operacija u kardiokirurgiji, ortopediji, vaskularnoj kirurgiji i sl., a koje ZZO Distrikta Brčko plaća zdravstvenim ustanovama, koje također plaćaju PDV na navedeno, troškovi PDV-a iznose i više od 10% od ukupnih troškova zdravstvenog osiguranja, što je za ograničena sredstva kojima Zavod raspolaže značajno financijsko opterećenje.
Prepisati što je dobro
No, nije PDV jedini uzrok skupih lijekova. Tu su i marže. BiH je do 2017. bila jedina zemlja u Europi koja nije imala pravilnik o cijenama lijekova. U odnosu na regiju njime je definirana i najviša veleprodajna marža, od 8%. Dok mnogi tvrde kako sadržajem i ovaj pravilnik pogoduje samo veletrgovcima, farmaceuti ističu da su lijekovi skuplji u Hrvatskoj i Sloveniji te da oni imaju i veće, ali stupnjevite marže. Veće marže na jeftinije lijekove, a manje na skuplje lijekove. A ni marže na lijekove u BiH nisu jedinstvene, već različite po entitetima. U RS-u maksimalna marža je 18% za lijekove koji se plaćaju, koje ne pokriva sustav zdravstvenog osiguranja. U FBiH je najviša dopuštena marža 25%. Rješenje je očito u prepisivanju propisa iz susjednih zemalja jer samo tako BiH će doći u poziciju da najveći broj lijekova pacijenti plaćaju koliko i oni u drugim državama ove regije, a ne da nerijetko moraju ići po lijekove u neke od susjednih zemalja, osobito teški bolesnici koji koriste skupe lijekove i svaka ušteda im je korisna.