Dvojno obrazovanje, jednak broj praktičkih i teorijskih sati, upoznavanje s tržištem rada već u srednjoj školi... Sve se to u BiH najavljuje već godinama, međutim, procesi su spori, složeni, a mladi, na kojima bi trebao biti fokus ove priče, proteklih godina sve češće završavaju negdje vani, piše Večernji list BiH. Oni koji su svjesni tog problema, žele ga na neki način početi rješavati, a čini se da prva u tom smjeru ide Zapadnohercegovačka županija, koja je odlučila transformirati srednje strukovno obrazovanje, a sve to želi se i zakonski urediti.
Relevantni govornici
Ministrica Daniela Perić prije nekoliko dana organizirala je raspravu o ovome te je okupila vodeće političare ZHŽ-a, dovela i neke od vodećih gospodarstvenika te diplomate koji dobro poznaju problematiku.
- Danas kad se govori o obrazovanju, naglasak se prvenstveno stavlja na važnost srednjeg strukovnog obrazovanja i obuke te na potrebu za njegovo unaprjeđenje. Ulaganje u obrazovanje i jačanje kompetentnosti svih sudionika odgojno-obrazovnog rada od velike je važnosti za održivi razvoj ekonomije društva. Kvalitetno i stručno obrazovanje relevantno je na tržištu rada i najbolja mjera protiv nezaposlenosti. Omogućuje ljudima da izravno uđu u poslovni svijet i osposobljava ih za zahtjeve globalne ekonomije. Trenutačno često čujemo kako postoji nedovoljna usklađenost obrazovnog sustava i potreba tržišta rada. Neusklađenost se ogleda u ponudi zanimanja putem upisnih politika, izbora zanimanja od učenika, ali i njihovih roditelja te nedovoljne pripremljenosti učenika za ulazak u tržište rada. Prema ekonomskim pokazateljima, ZHŽ je druga županija po razvijenosti na području Federacije BiH. Kako bismo zadržali tu poziciju i rast na ljestvici, sustav srednjeg strukovnog obrazovanja mora se ubrzano i kontinuirano razvijati jer se tržište rada brzo mijenja i traži dobro osposobljene i kvalificirane radnike. Učenike srednjih strukovnih škola potrebno je osposobiti i uvesti na tržište rada još za vrijeme trajanja obrazovanja i obuke, kroz učenje na radu. Na prvom mjestu potrebno je organizirati praktičnu nastavu u stvarnom poslovnom okružju - riječi su ministrice. Jedan od najdugovječnijih srednjoškolskih ravnatelja Mladen Leko Srednju školu u Grudama na svojevrstan je način pretvorio u strukovnu školu u kojoj mladi imaju širok izbor zanimanja, a praktična nastava ovdje uspijeva zahvaljujući vodećim tvrtkama poput Violete, Grafotiska i još nekih. - Imamo pretalentiranu djecu. To da odmah u uvodu ustvrdim i naglasim: ne postoje dobre i loše škole, postoje dobri i loši učenici. Mi ćemo danas-sutra postati i psihološke ustanove jer obitelj koja ima probleme, njih prenosi i na dijete, a dijete se razvija u toj obitelji. Mi već rješavamo takve stvari. I o tome treba razgovarati jer dijete koje tako zaluta i raste u lošem okružju zalutat će i u praktičnu nastavu, pa treba ovo sagledavati sa šireg aspekta. Od novog zakona očekujem da se razvija i u smjeru opremanja škola pa da se praktična nastava može provoditi. Kod nas je praktična nastava bila da zamolim vlasnike Violete ili Grafotiska da djeci omoguće da rade nešto, da vide nešto jer su to svjetske tvrtke u svakom smislu. I nije lako sve organizirati, ali dobro je da se to zakonski uredi i drago mi je da će se ovakav zakon donijeti. Također smatram da je učenik koji završava srednju školu, kad dođe u dobro radno okružje, napravio iskorak i to će zadržati mladu osobu u poslovnom okružju - poručio je Leko. Pozdravio je reformu obrazovanja i naglasio kako je dobro da se zakonski uredi, ali i da se zakone s vremenom mijenja ako se osjeti da nisu ispunili očekivanja, odnosno u ovom slučaju mlade pripremili za tržište rada. Svi relevantni sugovornici pozdravili su razmišljanje da se ide s projektom dvojnog obrazovanja jer ono je godinama mrtvo slovo na papiru, a malo je konkretnih sastanaka o ovoj temi koji bi donijeli rezultate.
Radnike više cijeniti
U ZHŽ-u se ovo može nazvati i pilot-projektom, a očekuju se što bolji rezultati kako bi se županija razvijala, ali i kako bi ostale bosanskohercegovačke lokalne sredine slijedile isti primjer jer radnika u cijeloj zemlji kronično nedostaje, a neka mjesta već su domaću radnu snagu zamijenila strancima koji, uz dužno poštovanje, po kvaliteti još nisu dorasli ovdašnjim radnicima i njihovoj radnoj etici koja je cijenjena svugdje, a najmanje, čini se, u vlastitom mjestu. Mladi bi za svoj rad, jasno, dobili i naknadu, što im je još jedan poticaj da rade i traže svoje mjesto pod zvijezdama.
