Mnoge je u Širokom Brijegu i čitavoj Hercegovini, pa i šire, ražalostila vijest o požaru u zgradi glasovite širokobriješke gimnazije, bivše i sadašnje učenike i djelatnike, piše Večernji list BiH. Požar je u potkrovlju zgrade gimnazije izbio u ponedjeljak u 18.30, a vatrogasci su ga ugasili u kasnim noćnim satima. Širokobriješki gradonačelnik pohvalio je vatrogasce Širokog Brijega, Gruda, Posušja i Kočerina koji su na visoko profesionalan način ugasili požar.
Najviše stradao amfiteatar
No, pričinjena je velika materijalna šteta, poplavljene su brojne učionice, zbornica i informatički kabinet. Najviše je stradao amfiteatar u potkrovlju. Obavljen je očevid kojim je rukovodio županijski tužitelj s inspektoricom protupožarne zaštite MUP-a ZHŽ-a te ovlaštenim osobama Policijske uprave Široki Brijeg. Po nalogu tužitelja izvršit će se potrebna vještačenja, izuzimanje videonadzora i druge istražne radnje kako bi se utvrdio uzrok nastanka požara. Učenici Gimnazije fra Dominika Mandića i Srednje strukovne škole nastavu će nakon trodnevne stanke pohađati u zgradama Prve i Druge osnovne škole u Širokom Brijegu u drugoj smjeni. Ministrica obrazovanja, znanosti,kulture i sporta ZHŽ-a Daniela Perić kazala je za medije kako je nakon sastanka odlučeno da đaci gimnazije nastavljaju nastavu u Drugoj osnovnoj školi, a Srednje strukovne u Prvoj osnovnoj školi do kraja školske godine u drugoj smjeni. Danas bi učenici obiju škola trebali sjesti u nove školske klupe i nove učionice.
Djelatnici Gimnazije fra Dominika Mandića i Srednje strukovne uspjeli su spasiti mnogo toga od dokumentacije. Spašena dokumentacija smještena je u školsku knjižnicu, koja nije poplavljena. Školska knjižnica nije poplavljena jer taj zapadni dio zgrade, od hodnika pa do knjižnice, ima betonsku ploču. Zbog činjenice da istočna strana zgrade nema adekvatnu betonsku ploču voda je prodrla čak i do prizemlja u jednu učionicu.
Širokobriješki gradonačelnik Miro Kraljević kazao je medijima kako još nije utvrđen točan iznos štete te da predstoji pronalaženje najboljeg rješenja u suradnji s ljudima od struke za saniranje štete, naglasivši kako je prioritet promjena dijela krova zgrade. Već se radi na promjeni otvora, a priprema se rekonstrukcija unutarnjeg dijela zgrade. Gradonačelnik ističe da financiranje saniranja nastale štete neće predstavljati problem ta da će veći problem predstavljati rokovi izvedbe radova. Čim se u medijima pojavila vijest o požaru na zgradi širokobriješke gimnazije, javili su se dužnosnici sa svih razina vlasti.
Jučer je zasjedao Stožer civilne zaštite Širokog Brijega. Kraljević nam je kazao da je donesena odluka o proglašenju nesreće te je odlučeno o žurnom utemeljenju Odbora za rekonstrukciju zgrade gimnazije, čija će zadaća biti da se žurno uradi troškovnik saniranja štete kako bi se nastavilo s procedurom javne nabave i odabirom izvođača radova, a koji u što kraćem roku treba dovršiti poslove obnove zgrade. Jučer je opožarenu zagradu gimnazije u društvu gradonačelnika Mire Kraljevića posjetio dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH. Gradonačelnik Kraljević istaknuo je kako su, prema prvim informacijama, posljedice požara ogromne, a materijalna šteta velika. Nadležne službe i vještaci utvrđuju pravo stanje i procjenjuju štetu. Vatra je uništila potkrovlje zgrade, krov, kao i dio stropa koji se urušio u hodnik na zadnjem katu. Zgrada Gimnazije fra Dominika Mandića, osim simbola Širokog Brijega, budi i sentimentalne vrijednosti mnogim generacijama koje su prošle kroz nju. Razlog više je i u činjenici da se ove godine obilježava točno sto godina od početka izgradnje. Predsjedniku Čoviću prezentiran je način organizacije nastave za gimnazijalce i učenike Srednje strukovne škole, koji će se rasporediti, kako je dogovoreno, u Prvu i Drugu osnovnu školu u Širokom Brijegu. Razgovaralo se kako je moguće što prije organizirati obnovu zgrade gimnazije i Srednje strukovne škole u Širokom Brijegu. Nakon detaljnog izvješća odmah će se krenuti u pripremu za proces obnove i rekonstrukcije, pri čemu je predsjednik Čović obećao pomoć svih nadležnih službi i dužnosnika s većih razina vlasti, ističući kako novac za obnovu neće i ne smije biti problem.
Dužnosnici su razgovarali i o drugim temama i projektima koji se provode na području Širokog Brijega, infrastrukturi, planiranom gospodarskom razvoju te svim važnim temama lokalne sredine koji su aktualni i pridonose razvoju. Također, istaknuta je važnost dobre programske pripreme za nadolazeće lokalne izbore.
Požar je učinio svoje. Gimnazijska zgrada, čiji su temelji postavljeni prije 100 godina, obnovljena je početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. Odbor za obnovu u tadašnjoj Lištici utemeljen je 1989. godine, a potom je osnovan Fond "Fra Didak Buntić". Radovi na obnovi gimnazijske zgrade počeli su 1991. godine. Skupština općine Lištica 2. travnja 1991. odlučila je o usvajanju izratka o opravdanosti osnivanja gimnazije u Širokom Brijegu. Istoga dana donesena je i odluka o ponovnom osnivanju gimnazije, a nazvana je po fra Dominiku Mandiću. Obnovljenu zgradu Gimnazije fra Dominika Mandića otvorio je 19. svibnja 1993. godine dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik Republike Hrvatske. Svečanosti su nazočili ministar obrane RH Gojko Šušak i predsjednik HZ Herceg Bosne Mate Boban.
Tako je širokobriješka gimnazija doživjela svoje treće rađanje. Povijest današnje Gimnazije fra Dominika Mandića u Širokom Brijegu duboko je vezana uz franjevce koji su 1844. godine došli u Čerigaj, u Hercegovinu, iz Bosne Srebrene i počeli javno djelovati. Odmah su počeli s opismenjavanjem puka i utemeljenjem školstva. Prema propisima tadašnjih zagrebačkih gimnazija, odlukom Hercegovačke franjevačke provincije i Uprave naukovnoga zavoda u Širokom Brijegu u školskoj godini 1889./90 utemeljen je prvi razred gimnazije, prema propisima tadašnjih zagrebačkih gimnazija. Od tada počinje sve više sjati zahvaljujući fra Mirku Matijeviću i fra Didaku Buntiću. Četvrti razred osnovan je 1900. godine, da bi u najvećem jeku dogradnje južnog krila gimnazije u franjevačkom Probandatu u Širokom Brijegu tijekom 1903. godine bio uveden i peti razred. Fra Didak Buntić je 1904. širokobriješku gimnaziju, koja je do tada nosila naziv Probandat, preimenovao u Franjevačku gimnaziju. U školskoj 1917./1918. godini održana je prva matura s pravom javnosti. Tako se širokobriješka gimnazija tada reformirala u pravu, javnu i potpunu klasičnu gimnaziju. Iz širokobriješke gimnazije ponikle su brojne znamenite osobe iz svih sfera života i rada, ne samo iz Širokog Brijega već iz čitave Hercegovine, pa i šire. Često se zna reći da širokobriješka gimnazija nije dala samo nobelovca! Preživjela je i Osmanlije, stotine granata u vrijeme Drugog svjetskog rata i komunističku diktaturu, pogrom franjevaca.
Pohađali je braća Šimić, Šušak...
Među istaknutim osobama koje su bile širokobriješki gimnazijalci spomenut ćemo samo neke kao primjer. Književnik Antun Branko Šimić, otac hrvatske moderne književnosti, širokobriješki đak, napisao je "Pjesmu jednom brijegu", posvećenu brijegu na kojem je napisao svoju prvu objavljenu pjesmu. Osim njegova brata Stanislava Šimića, brojni književnici bili su širokobriješki gimnazijalci, među njima fra Janko Bubalo, Jakov i Stanko Jelić, fra Blago Karačić, fra Lucijan Kordić, Ante Kraljević, fra Martin Mikulić, fra (don) Franjo Milićević, Tomica Penavić, Vlado Puljić, Ružica Soldo i brojni drugi. Gojko Šušak je najpoznatiji širokobriješki gimnazijalac među političarima. No, među poznatijim političarima koji su završili gimnaziju u Širokom Brijegu su Josip Leko, dr. Božo Ljubić, Vladimir Šoljić, Bariša Čolak, Zdenko Ćosić, Predrag Kožul, Miro Kraljević… I Slobodan Praljak bio je širokobriješki gimnazijalac, kao i čitav niz zapovjednika postrojbi iz Domovinskog rata. Brojni ugledni liječnici bili su širokobriješki gimnazijalci, kao što su dr. Ante Kvesić, dr. Miljenko Lugonja, dr. Zlatko Šantić, dr. Radoslav Jurilj... U akademskoj zajednici potvrdili su se bivši širokobriješki gimnazijalci, primjerice, dr. Franjo Ljubić, dr. Ivo Čolak i čitava plejada njihovih kolega. No, tu su i brojne osobe iz gospodarskog života, kao što su Josip Kožul, Ladislav Bevanda, Jago Lasić, Berislav Kutle… Naravno, čitav niz osoba iz medija, pa i popularnih glumaca - Goran Bogdan, Vinko Kraljević, Željko Ninčić, Marijana Mikulić… Njihovu dragu gimnaziju valja obnoviti da ponovno zasja u svom punom sjaju grada na gori, kako je Široki Brijeg nazvao kardinal Franjo Kuharić.
