Javnost je zbunjena različitim, a u biti vrlo sličnim prijedlozima izmjena zakona koji su preduvjet za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Iako su u Parlamentarnoj skupštini BiH u postupku dva prijedloga zakona, jedan od oporbenih stranaka iz Republike Srpske, a drugi Ministarstva pravosuđa BiH, njihovi su sadržaji gotovo identični. Svi prijedlozi zapravo su “made in Ministarstvo pravosuđa” kojem je na čelu ministar Davor Bunoza. I dok Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće, kao i Sud BiH, podržava prijedloge Ministarstva, oporba iz RS-a, kojoj je očito netko dodijelio zadaću, stvara značajnu konfuziju.
Ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza komentira ovu situaciju, izazove u reformi pravosuđa te stavu Europske komisije prema predloženim zakonskim rješenjima.
Večernji list: Možete li objasniti kako to da u parlamentarnoj proceduri imamo različite prijedloge Zakona o VSTV-u i izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH?
- Oporbene stranke iz Republike Srpske u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predložile su ova dva zakona. Analizom istih zakona mogu samo reći da su prepisale oko 95% sadržaja prijedloga istih zakona koje je izradilo Ministarstvo pravosuđa BiH. U Domu naroda na sljedećoj će se sjednici vjerojatno naći prijedlozi ovih zakona koje je načinilo Ministarstvo pravosuđa BiH. Rekao bih da, iako postoje po dvije verzije ovih zakona, činjenica je da su to praktički zakoni koje je načinilo Ministarstvo pravosuđa BiH u najvećem dijelu.
Večernji list: Visoko sudbeno tužiteljsko vijeće i Sud BiH podržali su prijedloge ovih zakona Ministarstva pravosuđa BiH, ali su uputili oštre kritike prijedlozima zakona oporbenih stranaka iz Republike Srpske. Kako to komentirate?
- Gotovo dvije godine Ministarstvo pravosuđa BiH radi na ovim zakonima i uvijek smo zahtijevali mišljenja VSTV-a i Suda BiH, ali i entiteta i udruga. Upravo oni znaju koji su najveći izazovi u praksi i mi to poštujemo. Ne možete ignorirati stavove VSTV-a ili Suda BiH kada radite ove zakone. Čak i ako prepisujete te zakone, morate se konzultirati s tim institucijama. To, među ostalim, i propisuje Zakon o VSTV-u.
Ovo su vrlo složeni i teški zakoni te morate imati dobar tim normativaca koji mogu sve uskladiti, zahtjeve EU-a, ali i izazove iz prakse. Oporba iz Republike Srpske, vjerujem, iako je imala dobru namjeru, ignorirala je VSTV i Sud BiH te neke stvari koje je propisala doista bi mogle dovesti do blokada u radu VSTV-a, ali i Suda BiH.
Večernji list: Reforma pravosuđa je nužna, to svi znamo. Vodi se rasprava o tome doprinosi li se ovakvim zakonskim rješenjima reformi pravosuđa. Kako komentirate kritike koje su upućene na zakonska rješenja?
- Jedini nedostatak u predloženim zakonskim rješenjima jesu vrlo strogi zahtjevi koji su postavljeni pred nositelje pravosudnih dužnosti. Kada smo 2023. godine usvajali teške izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, govorili su mi da će pravosuđe stati zbog tih izmjena i da se nikad neće moći provjeriti financijska izvješća nositelja pravosudnih dužnosti. Danas vidimo da to nije tako. Više ne možete biti imenovani za suca ili tužitelja ili napredovati a da vam se prvo ne provjeri financijsko izvješće, kao i za članove obitelji koji žive u istom kućanstvu.
Večernji list: Svejedno, traži se još stroži zakon?!
- Novim predloženim zakonskim rješenjima propisujemo transparentniji i pravedniji način izbora i napredovanja za nositelje pravosudnih dužnosti, veću odgovornost, pravednije ocjenjivanje, karijerni sustav napredovanja, sudački i tužiteljski odjel, kao i mnoge druge bitne stvari za naše pravosuđe.
Mnoge opravdane kritike ugradili smo u zakonska rješenja, ali ne možete očekivati da sve ugradite kada su sami prijedlozi kontradiktorni i u suprotnosti s međunarodnim standardima.
Večernji list: Stječe se dojam da postoje neslaganja između VSTV-a i Europske komisije oko određenih stavova, osobito kada govorimo o propisanim odredbama koje se tiču integriteta, tj. provjere imovinskih izvješća nositelja pravosudnih dužnosti.
- Postoje različiti stavovi o određenim pitanjima. Nije tajna da su postavljeni vrlo strogi zahtjevi od Europske komisije, pogotovo u dijelu integriteta nositelja pravosudnih dužnosti. U prijedlogu Ministarstva pravosuđa BiH osigurali smo potpunu neovisnost Odjela za provjeru financijskih izvješća. Međutim, ne možemo prihvatiti da se provjeravaju financijska izvješća roditelja koji ne žive u istom kućanstvu, jer to nije europski standard, niti druge zemlje koje imaju otvorene pregovore provjeravaju izvješća za roditelje. Na to nas je upozorila i Venecijanska komisija, odnosno da je to prestrog zahtjev i da to ne činimo.
Većina zemalja EU-a uopće ne provjera niti objavljuje financijska izvješća za nositelje pravosudnih dužnosti. Pažljivo smo cijenili kako izbjeći mogućnost bilo kakve blokade u radu VSTV-a.
Večernji list: Dosta se polemike vodi oko kvota za konstitutivne narode. Jesu li točni navodi da je to potrebno izbrisati iz Zakona o VSTV-u?
- To nije točno. Uputa Venecijanske komisije jest da se vodimo strukom prilikom izbora, ali da osiguramo sve različitosti Bosne i Hercegovine. U prijedlogu Ministarstva pravosuđa BiH propisali smo minimalne kvote za konstitutivne narode i ostale, ali smo prepustili pravosudnoj zajednici da se sama izbori i da osigura sve različitosti BiH.
Minimalne kvote aktiviraju se tek ako nije osigurana minimalna zastupljenost konstitutivnih naroda u VSTV-u. U mišljenju Venecijanske komisije naveli su kako nije sporno da budu kvote, ali određeno vrijeme, te da nađemo način kako osigurati sve različitosti BiH. Mnogi to pokušavaju iskoristiti za političke ciljeve te tvrde da se zahtijeva da se konstitutivnost briše iz Zakona o VSTV-u, a što nije točno.
Večernji list: Predstavnici “trojke” često navode da su za zastoj na europskom putu odgovorni i predstavnici HDZ-a, pa tako navode i za ova dva zakonska rješenja da odgovornost snose i predstavnici hrvatskog naroda, odnosno HDZ-a. Kako to komentirate?
- Ako pažljivo sagledamo činjenice, prijedlozi najtežih zakonskih rješenja uglavnom su dolazili iz resora gdje su rukovoditelji predstavnici HDZ-a. Tako i za zakone o VSTV-u i Sudu BiH. Svatko je mogao predložiti te zakone. Međutim, oni koji su predlagali uglavnom su prepisivali prijedloge iz resora gdje su kadrovi HDZ-a. Čak i u posljednjem izvješću EU-a o napretku BiH kao pozitivne stvari navode se zaključivanje sporazuma s Eurojustom i usvajanje Zakona o zaštiti osobnih podataka, a sve je to inicirano iz resora gdje su rukovoditelji predstavnici HDZ-a. Dakle, kad pogledate konkretna djela i rezultate, shvatite koliko je besmisleno navoditi da HDZ nešto blokira. Klasičan primjer blokade je kada Zastupnički dom PS BiH bez ikakva pravnog utemeljenja želi imenovati glavnog pregovarača iako je jasno da to mora učiniti Vijeće ministara BiH, o čemu je postojao i dogovor.
Otvori KEKS Pay
