Dok se poljoprivrednici diljem BiH bore s viškovima robe i poručuju kako je apsurdno da uvozimo i ono što možemo proizvesti, u BiH svakodnevno stižu kamioni s hranom, piše Večernji list BiH. Koliko se zapravo uvozi hrane u BiH, najbolje pokazuje podatak da su u Bosnu i Hercegovinu prošle godine uvezene 2,2 milijarde kilograma poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, što je za gotovo 140 milijuna kilograma više nego godinu prije.
Službene brojke
Vrijednost uvezene hrane povećana je s 3,44 milijarde na 4,43 milijarde KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH. U vrhu liste uvoznih proizvoda iz poljoprivredno-prehrambenog sektora su goveđe svježe i zamrznuto meso, bezalkoholna pića i voda, slatki keksi i pekarski proizvodi, pšenica. Dakle, sve ono za što imamo potencijal za solidnu proizvodnju, a što, ipak, nemilice uvozimo iz bijela svijeta. U godinu dana uvoz bezalkoholnih, alkoholnih pića i vode porastao je za 10,5 posto, svježeg i zamrznutog mesa za 9,7, raznih prehrambenih proizvoda i dodataka prehrani za 8,8, žitarica za 7,8 te proizvoda na bazi žitarica i brašna za 6,9 posto. - Porast uvoza vrijednosno i količinski u 2022. godini, u odnosu na prethodnu godinu, bilježi se kod kategorije nerafiniranih šećera od šećerne trske, uljarica, žitarica, prerađevina od povrća, ribe te sadnica voća i povrća – navedeno je u najnovijem broju Infokoma ove Komore, iz koje podsjećaju da su globalna kriza, inflacija i poteškoće u lancu isporuke ambalaže, sirovina i repromaterijala u proizvodnji imale negativne učinke na gotovo sve proizvođače sektora za proizvodnju hrane. - Poučeni ovakvim iskustvom, možemo zaključiti da bez proizvodnje strateških proizvoda ni jedna zemlja nije ekonomski potpuna te da je za njihovu proizvodnju potrebno unaprijed i planski osigurati sve potrebne inpute za sudionike u lancu proizvodnje. A globalna kriza koja je zahvatila svjetsku ekonomiju pokazala je kako je sektor proizvodnje hrane najvažniji, ali i najosjetljiviji – stoji u Infokomu. Na važnost proizvodnje domaće hrane proizvođači, ali i ekonomisti upozoravaju godinama, a to se pogotovo pokazalo u posljednje tri godine kad su cijene hrane u cijelom svijetu počele nezaustavljivo rasti. To se posebno odrazilo na države koje su ovisne o uvozu hrane. Iako je sva hrana poskupjela, a posebno su “skočile” cijene mesa, najavljena su i nova poskupljenja. Građane BiH, naime, očekuje novo poskupljenje mesa čije bi cijene, prema trenutačnim procjenama, mogle skočiti i za 30 posto! Prošle godine uvezena su 83,362.882 kilograma živih životinja i mesa za 507,732.506 KM. I godinu prije uvezena je gotovo ista količina, ali za znatno manji iznos od 398,303.675 KM.
Proizvodnja hrane
Uvozimo mlijeko i mliječne proizvode, meso, egzotično voće i povrće, ali i ono koje odlično uspijeva na našim prostorima. Na listi brojnih proizvoda koje Bosna i Hercegovina uvozi, iako ih i sama proizvodi, i prošle godine našli su se kruh, peciva i drugi pekarski proizvodi. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, uvezli smo 306,447.829 KM proizvoda na bazi žitarica i brašna u prošloj godini. Istih proizvoda izvezli smo tri puta manje, točnije 105,781.233 KM. Ono što je najvažnije, sve što se uvozi u BiH, bosanskohercegovačka mlinsko-pekarska industrija može proizvoditi. Prema službenim podacima, obradive površine u Federaciji BiH prostiru se na 721.000 hektara, dok je u Republici Srpskoj oko milijun hektara poljoprivrednog zemljišta, od čega se 46 posto ne koristi za proizvodnju hrane.
