Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Uvezati ulagače, poduzeća i dijasporu za razvoj jugoistočne Europe

- Novca ima u cijelom svijetu i samo čeka priliku da se negdje uloži. Ima ga i u Njemačkoj, gdje živim 50 godina, i u fondovima Europske unije, gdje imamo dragocjene kontakte. Nije problem doći do novca, nego je problem u ljudima ako ga ne traže, poručio je Štriga
12. listopada 2021. u 18:05 0 komentara 326 prikaza
Pogledajte galeriju 1/3

Zdenko Štriga, uspješni biznismen rodom iz Hrvatske s dugogodišnjom karijerom u poduzetništvu i investiranju, koji je razvio veliku poslovnu mrežu u jugoistočnoj Europi i Aziji, ove je godine osnovao tvrtku Coral Consulting Service koja za cilj ima biti strateški partner i služiti za umrežavanje ulagača i malih i srednjih poduzeća iz jugoistočne Europe. U intervjuu za Večernji list BiH otkriva svoje planove kada je riječ o pomoći zemljama ovog dijela Europe te naglašava važnost kvalitetnog i aktualnog informiranja zapadnoeuropskog gospodarstva o mogućnostima poslovanja u državama jugoistočne Europe. Također, ističe kako im je želja potaknuti suradnju i sudjelovanje dijaspore u ekonomskom razvoju regije.

Večernji list: Što svi zajedno možemo učiniti da u državama regije bude što više investicija i posla za sve?

- Moja vizija je da je jedini način kako privući investitore: stvoriti bazu podataka, odnosno umrežiti gospodarsku ponudu i potražnju, kroz tu mrežu podataka informirati investitora te pružiti ponude financiranja i realizacije projekata.

Večernji list: Poštovani gospodine Štriga, možete li se ukratko predstaviti našim čitateljima?

- Rodom sam iz Slavonije, Belišća. U Njemačku, Frankfurt na Majni, dolazim kao 14-godišnjak 1972. godine. Tu završavam školu i vrlo brzo krećem u privatni biznis. Frankfurt je svjetska financijska metropola i ako želite u tom gradu nešto napraviti od svog života, onda vam ništa drugo ne preostaje nego pokretanje nekog privatnog biznisa.

Sretno sam oženjen i otac sam dvoje prekrasne djece. Kaže se kako iza svakog uspješnog poslovnog čovjeka stoji snažna žena. Život ima svoja pravila koja itekako mijenjaju naše živote. Na nas, mislim na moje dvije sestre, brata i mene, na naše živote, ovakve kakvi jesu, utjecala je snaga naše majke i svi smo joj neizmjerno zahvalni na mudrosti koju nam je prenijela. Mogu za sebe reći da sam sretan čovjek jer smo moja supruga i ja izgradili i sačuvali obiteljske vrijednosti.

Član naše obitelji je i pas Bobby (Welsh Corgi Pembroke) koji nas je osvojio svojim srcem, svojom dobrom i veselom naravi i bezuvjetnom ljubavi. Kao i kod većine poslovnih ljudi, bilo je u mome životu poslovnih uspona i padova. Uvijek je uz mene bila moja obitelj i zbog toga sam im neizmjerno zahvalan. Jednostavno rečeno, osjećam se ispunjeno i spreman sam na sve daljnje životne izazove.

Večernji list: Na čelu ste kompanije Coral Consulting Service. Kakav je bio vaš put u poslovanju prije osnivanja ove tvrtke?

- “Ništa nije nemoguće, sve se može naučiti”. Ovo je moto po kojem živim i radim. Suočavanje s velikim izazovima, odvažnost na skok u nepoznato i entuzijazam za nove ideje te njihovu primjenu dijelovi su moje životne filozofije.

Svoju karijeru započeo sam 1980-ih kao veletrgovac u industriji potrošačke elektronike. U tom sam razdoblju radio na savjetodavnim i operativnim funkcijama na nacionalnoj i međunarodnoj razini. U jugoistočnoj Europi i Aziji (osobito u Japanu i Koreji) uspio sam izgraditi veliku poslovnu mrežu.

Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih iskoristio sam računalni procvat u svijetu. “Na pravom mjestu u pravo vrijeme” jer sam prepoznao i iskoristio prednosti velike ponude računala u Europi i potražnje istih u jugoistočnoj Europi. U tom sam razdoblju promatrao sve veće regionalne sukobe i ekonomsku nestabilnost koja je bila posljedica istih.

Tada se rodila nova dugoročna vizija i strategija. Godine 1993. osnovao sam konzultantsku tvrtku (poslovni centar) u Frankfurtu na Majni. Do 2005. godine radio sam kao savjetodavni stručnjak i godinama podupirao kompanije u temama poput ekonomskog razvoja i mogućnosti investiranja u zemljama jugoistočne Europe. Sa svojim iskustvom savjetovao sam i podupirao velike tvrtke u planiranju i provedbi investicijskih projekata u sektorima energetike i infrastrukture. Moj fokus bio je na konzultantskim uslugama koje su se odnosile na provedbu međunarodnih natječaja i praćenje realizacije investicijskih projekata. Od 2006. godine radim kao savjetnik na području Strategije digitalne transformacije za mala i srednja poduzeća u Njemačkoj i jugoistočnoj Europi.

Godine 2021. osnovao sam tvrtku Coral Consulting Service, odgovoran sam za tvrtku općenito, kao i za provedbu vizije te strategije. Tvrtka Coral trebala bi biti strateški partner i služiti za umrežavanje ulagača i malih i srednjih poduzeća iz jugoistočne Europe.

 | Autor :

Večernji list: Što je s vašim nekadašnjim centrom, zašto više ne radi?

- Dvanaest godina je radio, sve do 2005. godine. Dugo su njemački mediji bili fokusirani na rat, izbjeglice i posljedice rata. A mi smo pokazivali i drugi dio, onaj bolji i ljepši dio naše stvarnosti. U promocijskom smislu probijali smo led. U centar sam ulagao isključivo vlastita sredstva i bio sam prisiljen zatvoriti ga. Tražio sam i financijsku podršku, ali za to nije bilo ni volje ni razumijevanja. Pa ipak, iza mene stoje rezultati. Stekao sam jako dobre reference, radio s velikim zapadnim kompanijama kao konzultant i radio na niz projekata.

Večernji list: Zbog čega baš sad krećete u sličan pothvat?

- Stekao sam dojam da sada mnogi s kojima sam dosad razgovarao dijele moja razmišljanja te podržavaju ovakvu privatnu inicijativu koja može “pogurati investicije”. Osjetio sam neku novu energiju, novi entuzijazam na područjima koja se razvijaju. Sada je jeftin kapital i već i zbog toga idealno vrijeme za investicije. Većina država u regiji je vrlo zanimljiva za ulaganja i zainteresiranost stranih ulagača postoji. Treba ih samo još više motivirati i točno informirati.

Zatim, imamo puno neiskorištenog potencijala, a mislim da se kod nas napokon shvatilo da bez investicija nema razvoja, nego samo propadanja. I još jedan važan razlog: nikad nisam posumnjao u potrebu postojanja jedne takve središnje informativne točke, bilo je samo pitanje vremena kad će to i drugi shvatiti.

Večernji list: Na čemu temeljite optimizam?

- Na mnogim mjestima već sam predstavio ovaj projekt i zamisao na koji način želimo to provesti u djelo naišla je na vrlo pozitivan odjek. Nisam naišao ni na koga tko smatra da bi takva inicijativa bila nepotrebna. Dok sam prije 20 i više godina morao ljude jako puno uvjeravati i nailazio na puno skepse, pa i na omalovažavanje, sada to nije slučaj. Naprotiv. Takva podrška, a očekujem je i ubuduće i s najviše razine, puno mi znači i daje vjetar u leđa. Bez nje, bez zajedničke volje za uspjehom i okupljanja oko istog cilja nema ni rezultata. Okupili smo profesionalni tim ljudi koji odlično znaju svoj posao, prisutni smo na sedam lokacija regionalno i to nas čini posebnima. U europskim kompanijama često su na važnim i vodećim dužnostima uspješne i sposobne žene, što je samo za pozdraviti.

Tvrtka Coral podržava taj trend i smatramo kako je vrijeme da se neke stvari promijene, laganim koracima, ali, u svakom slučaju, nabolje. Nastojat ćemo svoj zakazani cilj ostvariti baš u tom trendu i ukazati na važnosti uloge žene u tvrtkama i organizacijama. Mi razmišljamo i djelujemo umreženo, mi djelujemo lokalno i na nacionalnoj i međunarodnoj razini te radimo zajedno s timom ljudi koji su odlučili razmišljati i djelovati svestrano, održivo i umreženo. U našem su timu više od 80% angažirane žene, smatramo kako su žene vrlo sposobne odraditi sve poslove koji su pred nama i, između ostalog, to želimo i pokazati.

Večernji list: Što će tvrtka Coral konkretno raditi?

- Moto Corala je profesionalno informiranje, gospodarsko umrežavanje, financiranje i realiziranje investicijskih projekata.

U prvom planu je namjera raditi na kvalitetnom informiranju u oba smjera. Coral Consulting Service izdavao bi publikacije na njemačkom i engleskom jeziku radi kvalitetnog i aktualnog informiranja zapadnoeuropskog gospodarstva o mogućnostima poslovanja u državama jugoistočne Europe. Namjeravamo izdavati tromjesečnik, kao i jednu godišnju publikaciju sa svim relevantnim gospodarskim informacijama regije.

Paralelno, radit ćemo na regionalnom gospodarskom umrežavanju, prije svega malih i srednjih poduzetnika koji imaju planove razvoja, a nemaju investicijskog kapitala, s potencijalnim stranim partnerima koji raspolažu kapitalom. Od jednake je važnosti i umrežavanje potencijalnih stranih investitora koji žele investirati u jugoistočnu Europu. Svakako, nije ista stvar davati uslugu stranom ili lokalnom poduzetniku, jer su im i potrebe različite.

Financiranje je najvažnija i najkompleksnija zadaća Corala, tu imamo namjeru financiranje podijeliti na tri financijska stupa. Prvi stup bilo bi financiranje prekograničnih projekata iz EU fondova za regionalni razvoj jugoistočne Europe. Drugi stup bila bi klasična financiranja investicijskih kuća, bankovnih kredita, strateških partnera ili joint-venture suradnja. U trećem stupu želimo uključiti privatni kapital svih zainteresiranih koji žele ulagati u profitabilne projekte malih i srednjih poduzeća. Tu se želimo fokusirati na moćnu i financijski jaku dijasporu.

Dijaspora može igrati jednu od važnih uloga u ekonomskom razvoju jugoistočne Europe, ona može poslužiti kao most za prijenos znanja, razmjenu poslovnih praksi i investicija. Ključni preduvjet uspješne suradnje s dijasporom je izgradnja međusobnog povjerenja. Ako nastojimo iskoristiti kapital, znanje, kontakte dijaspore prema zemlji podrijetla, trebamo se prvenstveno zapitati što svaka država u regiji može uraditi za dijasporu kako bi zatim dijaspora povratno uradila nešto za svoju zemlju. Želim navesti jedan važan primjer kako Coral želi pridobiti investitore da investiraju u investicijske projekte predstavljene u našoj bazi podataka.

Recimo da jedan strani investitor želi izgraditi jedan proizvodni pogon u jednoj od država regije. Coral će mu u tome biti na raspolaganju, pomoći će mu da nađe građevinski teren, kao i ured, stan, zatim da kod vlasti ishodi sve dozvole i rješenja, da mu osigura prevoditelje, da ga opskrbi svim informacijama koje ga zanimaju - od prijevoda zakona i gospodarskih podataka do, ako treba, i reda letenja. To je jedan ozbiljan i odgovoran posao. Ali ako se tako postavite, investitor će to znati cijeniti i rado će i drugim ulagačima preporučiti naše usluge, kao i pozitivne investicijske lokacije.

 | Autor :

Večernji list: Što bi regionalni poduzetnici mogli očekivati?

- Bilo koji poduzetnik iz država regije može od Coral Consulting Servicea očekivati jednako ozbiljan pristup. Recimo da želi povećati proizvodnju i za to mu je potrebna nova proizvodna linija. Možda bi rado našao poslovnog partnera s kojim bi zajedno ušao u proširenje proizvodnje ili neki drugi projekt. U svakom slučaju, poduzetnik bi Coralu najprije dostavio svoj idejni projekt, napisao što želi, a Coral dalje stupa u akciju. Poduzetnik će na kraju imati mogućnost upoznati potencijalne kreditore, investitore, poslovne partnere, ovisno već što je želio i moći će im osobno, uz našu pomoć, predstaviti svoj projekt, a dalje je na njima da se o detaljima i financijama dogovaraju.

Večernji list: Kakvo je vaše mišljenje o poslovnoj klimi u regiji?

- Činjenica je da se zemlje “čupaju” iz teške krize i da su naznake za to postojale već dulje vrijeme, a sada su sve izraženije. To mi govori da poslovna klima nije baš toliko loša kako je se često predstavlja. U toj istoj klimi vidimo dosta poduzeća kojima ide dobro. I to je ono što želim poručiti i strancima, potencijalnim ulagačima. Deficit se smanjuje, BDP raste, industrijska proizvodnja i izvoz rastu, rastu i investicije. Naravno da nam za još veći rast trebaju reforme i da poslovno okružje treba poboljšavati, ali to je trajan posao. Nećemo valjda čekati da to sve napravimo pa da onda pozivamo investitore.

Večernji list: Gospodine Štriga, otkrijte nam gdje je novac, jer države u regiji vape za investicijama?

- Novca ima u cijelom svijetu i samo čeka priliku da se negdje uloži. Ima ga i u Njemačkoj, gdje živim 50 godina, i u fondovima Europske unije, gdje imamo dragocjene kontakte. Nije problem doći do novca, nego je problem u ljudima ako ga ne traže. Treba samo ispružiti ruku u kojoj se nalazi dobar idejni projekt, a moja uloga kao menadžera ili konzultanta je pomoći u nalaženju izvora financiranja. Ljudi se prije odluče tražiti rješenje odlaskom u neku stranu državu nego da pokušaju naći riješenje u nekom privatnom biznisu.

Treba poticati ljude da se bave obiteljskim biznisom, informirati i motivirati prijatelje ili rodbinu u inozemstvu – dijasporu, dati im poticaj za dobre i perspektivne lokalne projekte u malom i srednjem poduzetništvu. Takva rješenja su u svakom slučaju bolja nego napuštanje svoje zemlje. Za takve i slične inicijative stojimo ljudima na raspolaganju sa savjetima tražeći kvalitetna rješenja. Coralova strategija je umrežavanje gospodarskih potencijala, kvalitetno informiranje, lokalno i inozemno, financiranje i, na koncu, realiziranje investicijskih projekata. Na raspolaganju stoje kapital privatnih ulagača, mogućnost zajedničkog ulaganja, bespovratna sredstva iz fondova Europske unije ili pak bankovni krediti s povijesno niskim kamatama.

Večernji list: Gdje vidite još mogućnosti u pronalaženju kapitala? Spominjali ste i dijasporu.

- U skladu s našom vizijom, cilj je usredotočiti se na zemlje zapadne Europe gdje postoji dovoljno slobodnih financijskih sredstava, kao i potencijalnih investitora koji su voljni ulagati. Također, u zemljama zapadne Europe postoji i velika dijaspora, a koja raspolaže značajnim kapitalom i koja je već u više navrata isticala kako želi investirati. Treba dati priliku iseljenicima - dijaspori da pokažu sve što znaju i što mogu, da iskoriste svoja poznanstva, veze i kapital. Želimo potaknuti suradnju i sudjelovanje dijaspore u ekonomskom razvoju regije. Dijaspora je već prisutna u privatnom sektoru pojedinih država regije. Međutim, potencijal dijaspore je puno veći i postavlja se pitanje kako stimulirati i druge da pokrenu biznis u svojoj domovini. Ključni preduvjet za uspješnu suradnju s dijasporom je vratiti povjerenje koje je posljednjih godina narušeno.

Večernji list: Na koji način namjeravate doći do investitora?

- Proučavat ćemo projekte, analizirati, da vidimo može li se odmah nešto poduzeti ili ići korak po korak. Ponekad se potencijalni ulagač može relativno brzo naći, ali najčešće je to proces. Morate okupiti ljude koji raspolažu novcem, organizirati im prezentaciju jednog ili više projekata, predstaviti im kompanije i ljude koji traže sredstva. To uključuje i promociju regije ili grada gdje bi se ulagalo, ali i cijele zemlje. Morate iznijeti podatke o stanovništvu, zaposlenosti, obrazovanju, prosječnim primanjima, radnoj snazi, zakonodavstvu, porezima i drugom. Kad sve to provjere i na nekim drugim mjestima, potencijalni ulagači tek tada počnu “mozgati” bi li im se investicija isplatila i koliko bi bila sigurna od rizika.

Večernji list: Ali kako ćete privući ulagače ako misle da je u države regije jugoistočne Europe rizično ulagati? Kako glasi čarobna formula za to?

- “Ključ u ruke” - to je prvi dio formule kao kod izgradnje kuće. Poduzeće kojem to povjerite obavi sve: nabavi građevni materijal, napravi objekt, uredi ga, a ako je to u ugovoru – i opremi. Tako će biti i u Coral Consulting Serviceu koji će, zasad u sedam država regije, imati svoje suradnike. Zato ćemo moći investitoru ponuditi kompletnu uslugu. Ako mu treba stan ili apartman, potražit ćemo to i predložiti mu više mogućnosti. Ako mu treba ured i sva oprema u njemu, i to ćemo obaviti. Ako želi prevoditelja i poslovne kontakte i razgovore, sve ćemo mu organizirati, pribaviti sve informacije koje traži i općenito biti mu na usluzi u svim segmentima. Na nas će se moći osloniti od početka do završetka ulagačkog procesa. Drugi dio čarobne formule glasi: “sigurnost i povjerenje”. Radimo s iskusnim ljudima iz cijele Europe, neki su od njih rođeni i školovani u raznim državama Europske unije. Nudimo, jednostavno, profesionalne usluge i rješenja temeljena na znanju, prilagođena potrebama naših klijenata za sve što se tiče ulaganja u jugoistočnu Europu.

Večernji list: Na koji način namjeravate doći do projekata u državama regije jugoistočne Europe?

- U suradnji s nadležnim ministarstvima, vladinim agencijama, gospodarskim i obrtničkim komorama na državnoj i lokalnim razinama. Želimo kontakte sa svima koji znaju tko planira ulaganja u proširenje i povećanje proizvodnje, u podizanje konkurentnosti i razvoj novih proizvoda, u strojeve i opremu itd. Tako bismo dolazili do kompanija koje imaju takve planove. One bi nam to izložile i napravile idejne projekte na njemačkom ili engleskom jeziku, a na nama je to dobro promovirati i tražiti investitore ili poslovne partnere na zapadnom tržištu.

Večernji list: Što podrazumijevate pod “dobrim idejnim projektom”?

- Da je napravljen prema standardima Europske unije i preveden na engleski ili njemački jezik i da je sama ideja smisleno obrazložena. Nabrojit ću samo neke bitne stvari koje se moraju navesti u opisu projekta; sam naziv projekta je važan, u samom nazivu investitor mora prepoznati o čemu se radi u projektu, zatim lokacija i opis, opis kompanije i nositelja projekta, zatim status projekta, investicijski troškovi, što nudi lokalni partner i što se zahtijeva od investitora. Na našoj internetskoj stranici postoje razni formulari za investicijske projekte u digitalnoj formi, kao i informacije kako se kvalitetno ispunjavaju. Mali i srednji poduzetnici mogu, na primjer, imati ideju za novi proizvod, uslugu, proširenje proizvodnje, društveno korisno poduzetništvo itd. Gradovi i općine mogu na razne načine pomagati u izradi takvih projekata, jer to je i za njihovo dobro. U konačnici, kada ima puno poduzetnika koji dobro posluju, manje problema imaju i lokalna zajednica i država.

Večernji list: U što biste vi ovdje ulagali da imate kapital ili neko veće zemljište?

- Svašta mi pada na pamet: plantažna poljoprivredna proizvodnja, sušenje i prerada voća i povrća, proizvodnja zdrave hrane ili uzgoj bilja za kozmetičku i farmaceutsku industriju. Pada mi na pamet i izgradnja male solarne elektrane ili na biomasu. Time bi se pokrile potrebe na imanju, a višak struje prodavao. Pa onda: ICT tehnologija, inovativni proizvodi za široku upotrebu, zdravstveni turizam, proizvodnja ekonapitaka i slično. A kao veoma korisnu stvar vidim i ulaganje u hladnjače u krajevima s razvijenijom poljoprivredom. Jer bih od naših proizvođača otkupljivao voće i povrće i namirnice koje trebaju, primjerice, u turizmu. Tko uloži u hladnjače, ne može pogriješiti. Eto, i takvim ulagačima moći će se ponuditi naše usluge.

Večernji list: Kod nas se poljoprivreda ne isplati. Trgovački lanci nekad i po godinu dana ne isplaćuju domaće proizvođače i pritišću ih niskim otkupnim cijenama. Prodaju jeftinije proizvode iz uvoza na kojima puno više zarađuju.

- Naš veliki problem su male proizvedene količine i veliki troškovi proizvodnje. Ali problem ste riješili ako povećate proizvodnju. A to se može ako povrće uzgajate plantažno ili u plastenicima tijekom cijele godine. I treba vam partner u Njemačkoj ili drugdje koji to otkupljuje i plasira. Ako netko u regiji ima takve planove, a nedostaju mu sredstva za povećanje ili proširenje proizvodnje, mogao bi preko Corala potražiti savjet ili mogućnosti oko financiranja. Sigurno bismo našli i otkupljivača proizvoda. Pogotovo ako bi se radilo o ekovoću i povrću, biobrašnu od cjelovitog zrna, sušenom i polusuhom siru itd.

Večernji list: Mi koji ovdje živimo baš i ne vidimo neki izlaz iz ove krize i izgubili smo svaku nadu. Godinama smo gledali kako sve propada. Investiralo se samo u ono što je donosilo sigurnu dobit: u banke, IT tehnologiju i slično. Ali većih ulaganja u proizvodnju izostaje. Koliko biste vi tu mogli pomoći?

- Puno. Posvetio bih se projektima koji donose nove proizvode ili proširenje i povećanje proizvodnje. Kod toga generator razvoja mogu i trebaju biti mala i srednja poduzeća baš kao i u, na primjer, Njemačkoj. Coral bi se bavio, prije svega, njihovim projektima. To uključuje prezentaciju njihovih projekata na Zapadu, predstavljanje kompanija, poslodavaca i cijele zemlje. Isto tako, Coral bi lokalnoj strani davao informacije o potencijalnim stranim ulagačima: tko su, otkuda su, koje su im referencije itd. Drugim riječima, uspostavljali bi se kontakti i gradilo međusobno povjerenje. Osim nalaženja investitora u Europi i svijetu, Coral planira posredovati i kod dobivanja novca iz fondova Europske unije.

Večernji list: Nama izgleda da uskoro nećemo imati koga zapošljavati. Turizam i zdravstvo već sada nemaju dosta ljudi. Masovno se odlazi van.

- Izlaz je u investicijama, u jačanju proizvodnog i preradbenog sektora, u stvaranju nove vrijednosti, u poticanju ljudi da se bave obiteljskim biznisom, da ga šire i zapošljavaju druge. Potrebni su i prekvalifikacija i doškolovanje za ona zanimanja koja nam trebaju.

Obrazovanje treba reformirati tako da se ne proizvode zanimanja koja će “vječno” ostati na zavodu za zapošljavanje. A i rad treba pošteno platiti, a ne tako da se od njega ne može živjeti. I napokon, izlaz je i u toliko spominjanim reformama javne uprave, zakonodavstva, pravosuđa, poreznog sustava, zapravo svega što čini poslovno okružje. Sve bi to pojeftinilo državu i snizilo investicijske troškove.

Večernji list: Gospodine Štriga, kako zaustaviti iseljavanje i odlazak mladih u inozemstvo?

- Neke zemlje smatraju da će se ulaskom u EU riješiti svi njihovi problemi sami po sebi. Naravno da je takvo što nemoguće. Za neke zemlje je ulazak u EU stvorio novi problem, a to je da je otvaranjem granica došlo do iseljavanja mladog stanovništva koje je odlazilo u potragu za poslom ili boljim poslom te boljim životom. Svoje zemlje napuštali su mladi stručnjaci koji su se školovali u zemlji koja im nije mogla ponuditi posao i za njih je to bilo jedino rješenje.

Istraživanja su pokazala kako je 30 posto ljudi otišlo zbog niskih plaća i radnih mjesta, a njih 70 posto zbog nefunkcionalnosti države u različitim formama, poput klijentelizma, zapošljavanja preko veze, nefunkcionalnosti pravosuđa, nepoštivanja zakona. Što može značiti da upravo trenutačna društvena i politička situacija u znatnoj mjeri i osjećaj bespomoćnosti u pogledu političkih promjena, potiču mlade na razmišljanje o životu u stranoj zemlji. Može se očekivati kako će u idućem razdoblju poticaji mladima za emigraciju biti sve jači.

Stoga bi svakoj zemlji trebalo biti u cilju ostvariti uvjete za ostanak što većeg broja građana u svojoj zemlji. Poboljšanje društvene, gospodarske i političke situacije trebalo bi biti praćeno i osmišljenom politikom koja bi poticala na povratak pojedinaca i obitelji koji su odlučili potražiti bolji život u nekoj drugoj zemlji.

Samo investicije i nova radna mjesta mogu zaustaviti ovo dramatično iseljavanje i, naravno, pristojne plaće od kojih se može živjeti, a ne samo preživljavati. Užasan je podatak da se iz države regije u godini dana isele tisuće ljudi. Osobno, učinit ću sve što je u mojoj moći da se privuče što više investicija, a time i posla i za mlade i druge koji su već izgubili nadu kako će se zaposliti.

Večernji list: Kako vi na to gledate? Zašto kod nas reforme ne prolaze?

- Zato što su za neke potrebni bolni rezovi. Recimo, u javnoj upravi ili javnim poduzećima reforme bi donosile i otkaze, a onda to za vlast znači i manje političkih bodova na sljedećim izborima. Doduše, ne može se reći da se ne pokušava raditi na reformama. Ali odmah dođu i blokade. Jave se politički protivnici, sindikati, razne interesne skupine. Na kraju, rasprava skrene na “ratne priče” i završi na međusobnim uvredama. Od prošlosti bi se trebalo okrenuti prema budućnosti, prepirati se o ekonomiji, ulaganjima, gdje i kako doći do investitora... Zapravo, usporedno s reformama trebalo bi ići na više stvari. Prvo, da se pristojnim otpremninama ili na druge načine socijalno zbrinu ljudi koji ostaju bez posla. Drugo, ljude se može prebaciti drugdje, gdje su potrebni, tako da reforma ne mora uvijek značiti otkaz, nego povećanje učinkovitosti. Isto tako, može im se platiti prekvalfikacija za deficitarna zanimanja i tada ih zaposliti. I što je jako važno, usporedno treba ići i s investicijama, tako da ljudi imaju izglede za novi posao, a ne da potonu u očaj.

Večernji list: Koje bi konkretne reformske poteze trebalo poduzeti?

- Države u regiji trebaju se bolje organizirati, kao prvo, treba se prošlost ostaviti povjesničarima i orijentirati se na gospodarstvo, umrežiti sve gospodarske potencijale i tako stvoriti bolje preduvjete za nove investicije. Nisam za to da se iz državne uprave, javnih i državnih poduzeća ljude masovno otpušta i baca na ulicu jer onda na ulici traže svoja prava, a prosvjedi i štrajkovi isto odbijaju investitore. Ma koja god vlada da bude, volio bih da bude socijalno osjetljiva. Nadalje, porezna presija treba popustiti. Kad više imaju, ljudi više troše i to opet državi dobro dođe kroz PDV. Ali, ako previše smanjiš poreze, pa se zemlja, s druge strane, mora zaduživati, onda opet nismo ništa napravili. Zatim, treba potkresati grane naše “šume” zakona jer se i mi u njima teško snalazimo, a kako li je onda tek stranim ulagačima. To je posao možda i za dva, tri mandata. Drugim riječima, reforme - da, ali promišljeno, oprezno, postupno i s mjerom.

Večernji list: Gdje vidite probleme i što činiti?

- Mnoge države u regiji naškodile su same sebi. Ako jedna zemlja želi dobar imidž, mora ga stalno glačati, popravljati štetu. Loš imidž upravo je jedan od razloga za izostanak investicija. Nitko ne trči s vrećom novca u zemlju za koju misli da je korumpirana, da ima previše birokracije i lošu poslovnu klimu, da ima nikakvo pravosuđe, da se u njoj stalno događaju nekakvi problemi i da mu se u njoj ulaganje neće isplatiti. U naše probleme spada i to što se ne znamo nametnuti, što nemamo razvijene, agresivne marketinške aktivnosti, što se marketing tretira uglavnom kao trošak, a ne kao ulaganje u vlastiti razvoj koji donosi ogromnu korist. Umjesto da se kaže strancima - prošlost je bila takva kakva je bila, sad se gleda u budućnost. Trebaju se prepoznati sve gospodarske mogućnosti, kvalitetna radna snaga i kazati da smo odlična destinacija i za investicije! Znači, trebamo se nametati, pokazivati i dokazivati što se sve kod nas može, a isto tako, stvarati cjelovit i organiziran pristup prema ulagačima. Ja bih strancima pokazao dobre kompanije, upoznao ih sa stranim ulagačima kod nas, odveo ih na lijepo uređena mjesta sa solidnom lokalnom upravom. Ne treba slabosti i probleme skrivati i o njima lagati, nego ih relativizirati i pokazivati dobre primjere. U prvi plan moraju doći naše prednosti, a imamo ih, hvala Bogu, dosta. Peglanje imidža velik je i trajan posao. Pozitivan imidž donosi više investicija, to je općepoznato. Svi poliraju imidž, pa zašto ne bismo i mi! Ako vam netko nešto “prilijepi” i širi o vama neke glasine, to ne znači da ste lošiji od drugih. Trebamo početi vjerovati u sebe, da znamo i možemo bolje, jer to tako i jest.

Večernji list: Gospodine Štriga, što biste savjetovali Vladi, institucijama, komori i kompanijama za uspješnije povlačenje stranih investicija?

- Privlačenje stranih izravnih investicija ovisno je o učinkovitoj marketinškoj strategiji. Kreiranje efektivne marketinške strategije definira razmjenu informacija unutar i izvan države te pomaže da se osigura dvosmjerno djelovanje i komuniciranje, kako s lokalnim gospodarskim subjektima tako i s potencijalnim investitorom.

Marketinško strateško planiranje svake države jedan je od najvažnijih procesa. Plan se kreira kako biste imali jasan uvid u ciljeve i sredstva koja su vam potrebna za ostvarenje cilja.

Zato bi vlade država regije trebale primjenom marketinške koncepcije poslovanja kreirati odgovarajuću strategiju kojom će se stimulirati strani investitor ulagati u gospodarstvo te države. Jedan od primjera isplativoga marketinga je angažirati profesionalne lobiste koji mogu biti i poslovni ljudi iz dijaspore jer oni imaju iskustvo, poznanstva u gospodarstvu, politici i sl. te govore nekoliko jezika. Kod nas je problem što neke kompanije ili institucije nemaju dovoljno sredstava, a i znanja investirati u kvalitetan marketing, pogotovo u digitalni marketing. Utjecaj digitalnog marketinga raste nevjerojatnom brzinom, on se svakodnevno širi i na razne načine utječe na naš svakodnevni poslovni život. Marketing ne trebamo gledati kao trošak, nego kao investiciju jer je to nužna investicija za profitabilno poslovanje.

Večernji list: Ima li još nešto što biste dodali kao savjet, spomenuli ste lobiste?

- Bez snažnog lobiranja nema velikih i bitnih investicija. “Lobby” u prijevodu znači hodnik, ulazni prostor u hotelu, ali i predvorje parlamenta. Tu se političari sastaju s ljudima koje narod nije izabrao. Na primjer s predstavnicima tvrtki, udruga ili organizacija. Zatim razgovaraju s njima o prijedlozima zakona i budućim odlukama, investicijama i sl. Gotovo da nema države u kojoj se danas lobiranje ne koristi na ovaj ili onaj način. Međutim, u nekim zemljama, kao, primjerice, u državama jugoistočne Europe, ono nije formalno prepoznato i jedan od razloga je to što lobiranje često ima negativnu definiciju u javnosti. Lobiranje je još uvijek prilično nepoznata i neshvaćena aktivnost u državama regije. Za razliku od EU, odnosno velikog broja europskih zemalja u kojima je lobiranje regulirano propisima, uredbama, pravilnicima ili zakonima. Dobro uređeno i transparentno lobiranje treba smatrati pozitivnim i bitnim elementom demokratskoga procesa. O tome koliko je ovo ozbiljna i velika industrija u SAD-u, najbolje govori podatak da je samo u Washingtonu angažirano više od 100.000 lobista, u Bruxellesu djeluje od 15.000 do 20.000 lobista. Gdje je velika financijska moć, tu je više lobista.Lobiranje nije privilegij samo velikih država i snažnih korporacija, i za manje i nerazvijene zemlje, kompanije i institucije, tu postoji mjesta, treba se samo htjeti, učiti i mijenjati navike.

Večernji list: Kako njemački poduzetnici gledaju na ovaj dio Europe? Koliko uopće znaju istinu o ovim državama i prepoznaju li ih kao dobro mjesto za ulaganje?

- Nijemci su dosta skeptičan narod i treba im više vrijeme da steknu povjerenje ili odaberu jednu zemlju kao destinaciju za ulaganje. Prije nego što naprave prvi korak, sve žele točno ispitati, informirati se o pozitivnim i negativnim stranama jedne države. Što ih često odbija? Pa ono o čemu su uglavnom mogli čuti, a to su negativne stvari: korupcija, neučinkovito pravosuđe, previše birokracije, “zapetljani” i međusobno neusklađeni zakoni, nesklonost reformama i dr. Često nas se povezuje i s tzv. balkanskim mentalitetom koji uključuje neposlovnost, sporost, šlamperaj, nesnalaženje itd. I tu onda imamo nekoliko problema koje hitno treba rješavati. Jedan je da se imidž država u regiji treba podizati, drugi da se potencijalnim ulagačima pruži pouzdana investicijska infrastruktura. Znači, Nijemci moraju imati jedno mjesto u Njemačkoj na kojem će dobiti sve informacije o potencijalima i području na kojem bi ulagali, kao i o regionalnim kompanijama s kojima bi radili, surađivali ili nešto poduzimali. S druge strane, mora im se i na licu mjesta regionalno pružiti organizacijsku pomoć tijekom realizacije investicije.

Večernji list: Što je trend u Njemačkoj, za što Nijemci pokazuju veliko zanimanje?

- Politika potencira energiju iz obnovljivih izvora i izgradnju prijenosne mreže, a velika sredstva ulaže i u obnavljanje cestovne infrastrukture i mostova, što je prilika za naše građevinare. Što se njemačkog stanovništva tiče, u trendu je zdrava hrana i potrošnja joj stalno raste. Države regije u tome imaju ogromni potencijal. Velike površine su zapuštene, ali i nezagađene te upravo idealne za ekološki čist uzgoj voća, povrća, žitarica... Sve to ima i veću cijenu. Ako to dobro plasirate, napravili ste odličan posao. Ako to prerađujete, zaradit ćete još više.

Večernji list: Poznajete li već neke u Njemačkoj ili nekoj drugoj državi koji bi bili voljni ovdje ulagati?

- Već dugo znam da za to postoji i kapital, i volja i interes. Da nije tako, zašto bih se ponovno upuštao u jedan ovakav projekt?! U 50 godina života u Njemačkoj upoznao sam puno poslovnih ljudi, stotine njemačkih tvrtki i siguran sam da će dio njih ulagati u ovu regiju. U krajnjoj liniji, i da baš u ovom trenutku nema interesa, na Coralu je razviti ga. Nitko se za investicije neće otimati, nego je na nama da se otimamo za ulagače. Ako ih se ne poziva, ne potiče, ako im se ne predstavljaju gospodarski potencijali i projekti, neće biti ni biznisa. Sada je za njega pravi trenutak jer je cijena kapitala niža nego ikad. To treba iskoristiti. Pitanje je hoće li se takva prilika ponovno pružiti.

Večernji list: Gospodine Štriga, što je idući korak?

- Kao prvo, moramo upoznati javnost da smo opet aktivni - “povratak u velikom stilu”. Organizirat ćemo prezentacije i press-konferencije u svim glavnim gradovima država regije i upoznati sve zainteresirane o našoj inicijativi. Pozvati gradove i općine, kao i privatne poduzetnike da Coralu dostave svoje projekte, kao i međuregionalne i prekogranične projekte, a Coral će nastojati da se za njih pronađe kapital ili poslovni partner. To će biti među prvim potezima.

Večernji list: Koja je za vas definicija uspješnog menadžera?

- Uspjeh jedne kompanije uvelike ovisi o vodstvenim sposobnostima odgovornog menadžera. Neke od ovih liderskih vještina mogu se naučiti, druge su karakterne osobine. Preduvjet za vodstvo jednog menadžera je da se osjeća ugodno u ulozi nadređenoga, tako postaje vjerodostojan i tim mu omogućava da ga vodi. Mora biti uzor jer menadžer koji zahtijeva od svog tima nešto što sam ne može učiniti, brzo gubi vjerodostojnost. Danas su uspješni samo oni koji rade u timu. Dakle, kvalitetan menadžer treba biti sposoban sastaviti svoj tim ljudi, podijeliti uloge i da se svatko u timu može osloniti na svakoga. Dobar menadžer mora poznavati sebe i tim ljudi koje predvodi svakodnevno iznova motivirati pozitivnom energijom, inspiracijom i novim idejama. Mora biti otvoreniji za promjene, znatiželjniji i manje zabrinut. Vrlo važno je da ima odlučnost za razmišljanje izvan okvira uz spremnost preuzimanja proračunatoga rizika.

Mora imati sposobnost samokritike, kao nadređeni, s vremena na vrijeme mora kritički pogledati na sebe. Priznati pogrešku pokazuje istinsku veličinu.

Večernji list: Je li pandemija, koja je zaustavila cijeli svijet, promijenila vaš način poslovanja te, ako jest, na koji način?

- Pandemija korone utjecala je naše živote i društvenu komunikaciju. Mislim da ovu situaciju možemo promijeniti tek kada je kao takvu počnemo prihvaćati. Moramo shvatiti da će korona, poput gripe, biti i ostati dio našeg života. Ovu pandemiju ne gledam samo negativno, smatram je kao našu priliku da promijenimo sebe i svoju svijest. Tako dajemo svoj doprinos, moramo promijeniti smjer. Čovjek je svojim nezrelim ponašanjem učinio ovaj svijet ovakvim kakav je. Čovjek mora mijenjati svoju svijest i navike jer inače bi moglo sve krenuti u pogrešnom smjeru. Mi smo, kao tvrtka, poput mnogih drugih, tražili rješenja kako premostiti ovo vrijeme pandemije i ne mogu ništa izdvojiti što bi bilo značajno bolje ili lošije za usporedbu s drugim tvrtkama. Većina malih i srednjih poduzeća imala je sličnu sudbinu u tom razdoblju pandemije. Mnogi će cijeniti mogućnost rada od kuće nekoliko dana u tjednu. To omogućava veću fleksibilnost, a time i povećava motivaciju i dobrobit.

Čak i nakon krize, tvrtke će nastaviti koristiti opciju kućnoga ureda. Vrijeme će pokazati koje daljnje inovativne i fleksibilne mogućnosti radnog mjesta tek treba razviti. Pandemija je utjecala na poslovne modele u raznim industrijama te je mnoga poduzeća natjerala na promjene u organizaciji i načinu tradicionalnog poslovanja korištenjem digitalnih tehnologija. Sve ima svoj početak i kraj, svaka priča se piše kako bi se jednom završila, jedino što ima smisla je - kad nam je dobro da uživamo i kada je manje dobro da tražimo rješenja. Na kraju treba uvijek biti svjestan da će i jedno i drugo proći.

Večernji list: Na što ste najviše ponosni u dosadašnjem životu?

- Ja sam općenito ponosan na sebe. Dok sam bio mlađi, dopustio sam si da pod utjecajem drugih nisam mogao potvrditi svoju individualnost. Hodao sam stazama koje drugi nisu mogli razumjeti, možda nisu htjeli, ne znam, znam samo da sam uvijek stizao sretan i zadovoljan. Danas sam iznimno ponosan što sam postao tako snažan i samouvjeren i što sam promijenio pogled na svijet i društvo. Zahvalan sam što sam zdrav i što sam naučio pronaći sreću u svakom danu. Ponosan sam kad nešto postignem, savladam zadatak u koji u početku nisam imao povjerenja, ali sam, unatoč sumnji, krenuo, zagrizao, koliko god to bilo teško i tako to pokazao “svima”, uključujući i sebe. Ponosan sam na svaki težak trenutak jer sam iz svakog izašao jači i mudriji. Zahvalan sam što nikada ne zaboravljam da postoje ljudi koji trebaju moju pomoć. Kad god sam mogao pomoći drugima, to me je ispunjavalo. Davanje je velika radost. Ponosan sam na svoje dvoje djece i suprugu, koji su uvijek bili uz mene i na koje se uvijek mogu osloniti. Zahvalan sam na svome psu koji mi je najveći i najiskreniji prijatelj.

Večernji list: Istraživanja pokazuju da uspješni ljudi redovito čitaju. Kakvi ste vi po pitanju čitanja i možete li nam preporučiti najdražu knjigu?

- Prije 10-ak godina povukao sam se iz aktivnog biznisa i u to vrijeme imao sam znatno više vremena za čitanje, u jednom razdoblju bio sam lud za dobrom knjigom. Moj omiljeni pisac je Deepak Chopra. On mi je prava inspiracija, od njegovih 80 knjiga koje je napisao, veliki dio sam pročitao, kao, na primjer, “Mir je put” ili “Sedam duhovnih zakona uspjeha” knjige su koje su me oduševile. U posljednjih nekoliko godina često koristim audioknjige za slušanje, redovito šeće psa i to mi odgovara. U posljednjih nekoliko mjeseci sam, na primjer, preslušao 3 knjige od Roberta T. Kiyosakija poznatog po knjizi “Bogat otac, siromašan otac”, kao i nekoliko knjiga od Anthonyja Robbinsa te bih njegovu knjigu “Neograničena moć” svakome preporučio.

Večernji list: Gdje se vidite za 10 godina?

- Ne mogu vam reći gdje ću biti za 10 godina, mislim da to nitko ne može. Mnogi od nas vjerojatno nisu završili tamo gdje su htjeli biti prije deset godina.

Ali mogu vam reći otprilike kakav će mi biti put na tom desetogodišnjem putovanju. Ne razmišljam o budućnosti, od kako sam pronašao smisao života, dajem svu snagu u svaki trenutak koji živim. Naučio sam osjećati radost koju donosi život u sadašnjosti i ostaviti prošlost iza sebe. Za mene prošlost i budućnost ne postoje, živim svaki dan samo ovdje i sada, a misli nastojim usmjeriti na ljubav i zahvalnost. Putovanja obogaćuju moj život i daju mi snagu, putujući proširujem svoje vidike, razvijam se, stječem nova iskustva i više cijenim ono što imam, a to je zdravlje i obitelj koja mi je najveće bogatstvo. Dok ima volje, ima i načina. Na svojim sam putovanjima uvijek volio istraživati svijet i učiti. Posjetio sam više od 30 zemalja i ne planiram stati, ispred mene su veliki izazovi. Svestrana sam osoba i imam različite interese.

Volim glazbu i životinje, a osobito volim prirodu i vodu. Život uz vodu i s vodom moja je inspiracija, zato obožavam ronjenje. Prvi sam put zaronio prije 20 godina i do danas ronio na najljepšim svjetskim destinacijama te tako otkrio čari podvodnog svijeta. Volim biti u društvu zanimljivih i uspješnih ljudi koji su svojim radom ostvarili svoje ciljeve. Volim i one ljude koji pomažu drugima i tijekom svoga života rade na duhovnom rastu i razvoju. Volim ljude kojima su važne vrijednosti poput tolerancije, ustrajnosti, strpljenja, vjere u sebe, radoznalosti, pravednosti i osjetljivosti prema drugima.

Albert Einstein je rekao: “Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija, ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu”. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.