Zajedno s izvještajem o napretku, koji bi u slučaju BiH primjerenije bilo zvati nazadak, europska zastupnica Doris Pack pripremila je, a Parlament jučer usvojio rezoluciju o BiH. Taj dokument ističe tri ključna elementa. Njima se praktično pokušava privući pozornost Bruxellesa na BiH, traži uvođenje načela federalizma, na kojima počiva Europska unija, kao načina prevladavanja ukupne krize u kojoj zemlja živi posljednjih osamnaest godina. To podrazumijeva i poštivanje legitimne volje konstitutivnih naroda te se u istu ravan problema stavljaju tendencije separatizma i unitarizma, što su dominantne politike koje vode Banja Luka i Sarajevo. To je jedna od prvih europskih ‘smjernica’ kojom se vrlo balansirano pristupa problemima BiH razumijevajući frustracije koje proživljavaju i Hrvati u pogledu političkih prava, ali i žali se zbog izostanka europske perspektive zemlje.

• Gospođo Pack, ova rezolucija je jedan od najozbiljnih dokumenata koji su izašli iz Europskog parlamenta vezano uz BiH. Što su vam bili motivi i kako je ovaj dokument nastao?

Malo sam čekala s time jer sam se nadala da će se nešto promijeniti u pogledu BiH i posljednjih pregovora. No, to nije bio slučaj i zbog toga je rezolucija ovakvog sadržaja.

• Mislite li da je Europa spremna ili dovoljno snažno motivirana da se uključi kako bi se postigli kompromisi u BiH?

Mislim da jest. Europska komisija radi svoj posao. Tu je gospodin Sorensen i njegov ured. Mislim da nije do komisije, nego do lokalnih političara.

• Gospodin Fuele je pokušao približiti stajališta, ali jednostavno ne ide. Što mislite zašto je to tako?

Gospodin Fuele je proveo šesnaest sati sjedeći u Pragu s političkim liderima, zatim u Sarajevu. Pokazao je iznimnu zainteresiranost da pomogne postizanju kompromisa. Šteta je što su lideri pokazali nespremnost odgovoriti na ispruženu ruku potpore.

• Jedan od ključnih elemenata rezolucije je zahtjev za legitimno predstavljanje. Ta je poruka jako važna Hrvatima jer inzistiraju na tome načelu. Što vam se čini zaprekom da se u tome smislu postigne dogovor?

Znamo da uspostava aktualne federalne Vlade nije bila s potrebama konstitutivnih naroda. To stalno stvara probleme. Zato je za mene jako važno riješiti ova pitanja ne samo kako to predviđa presuda “Sejdić - Finci”. Postoje i druge ranjive skupine izuzev manjina, a uz to svaki građanin treba biti u mogućnosti biti biran na određene dužnosti. S druge strane zemlja je izgrađena na temeljima tri konstitutivna naroda, i to se mora uzeti u obzir.

U nedavnoj prošlosti Jugoslavije imali smo slične probleme. Na jednak način Beograd je birao predstavnike drugim narodima, uskraćivao prava, centralizirao vlast i osiromašio republike. Slično se na mini primjeru Jugoslavije to događa u BiH. A Jugoslavija se krvavo raspala. Jesu li naučene te lekcije?

Zato je jako važna legitimnost političkog predstavljanja konstitutivnih naroda. Hrvati u BiH kažu i mislim da im to nitko ne može proturječiti da Komšić nije izabran većinom glasova Hrvata. Radi se o Lagumdžijinoj stranci, koja tvrdi da ima sve narode, ali oni su iskoristili Komšića kako bi to mjesto uzeli konstitutivnom narodu Hrvatima. To je jako problematično. Sva ova pitanja su ovdje jer imamo takav Ustav iz Daytona. S ovim ustavom, s kojim je teško upravljati zemljom, sukobljeni su narodi, građani. Nije ga BiH stvorila. Meni je sada žao što se i domaće političare sada kritizira za probleme koje nisu sami prouzročili. Ali, nakon devetnaest godina od rata i toliko provedenih izbora, političari moraju raditi za dobrobit svojih građana i mijenjati taj ustav kako bi BiH mogla put EU. Oni moraju popraviti pogreške koje su učinjene prije nego što su došli na vlast. Jednako tako mislim da je potrebno promijeniti strukturu Federacije BiH koja je uspostavljena u Washingtonu. A ta Federacija nije učinkovita. S toliko razina postoji puno prostora za korupciju.

• Među Hrvatima tema o rekonstrukciji Federacije doživljava se sa svojevrsnim oprezom?

Svjesna sam toga i nisam sigurna da su me dobro razumjeli. Bila sam usamljena kada sam govorila o reformi Federacije BiH. Nakana te inicijative nije da se bilo što oduzme Hrvatima, ali mislim da su županije problem. Ovo je moje mišljenje, i to govorim naglas jer mislim da bi moglo biti rješenje. Kada bi se riješili županija, tada bi se mogle ovlasti županija dodijeliti općinama. Ništa ne bi bilo izgubljeno za Hrvate niti za Bošnjake.

• Ali Hrvati očekuju da se postavi balans kako bi imali jednaku ulogu u vlasti jer zbog brojnosti Bošnjaka to nisu u stanju. Preglasava ih se, nemaju predstavnike, financijski iscrpljuje. Kako to riješiti?

Ponavljam da je sve počelo s uspostavom Vlade, što je provedeno na način da Hrvati ne mogu biti zadovoljni. Nije uzeta u obzir većina hrvatskih birača.

• Gospođo Pack, je li vrijeme za radikalnu promjenu Daytonskog sporazuma?

Mislim da bi bilo najbolje napraviti radikalne promjene Daytona. Sada vidimo da su političari orijentirani razmišljati samo na nacionalnoj osnovi. Ali, BiH može biti uspostavljena u dva entiteta kako je i sada. To je moguće, ali ako se entiteti ne ponašaju kao država u državi. Navest ću jedan primjer, korištenje sredstava za obrazovanje, jer sam ja izvjestiteljica za to pitanje. Otvorili smo program za Jugoistočnu Europu. Samo dio novca će se iskoristiti za visoko obrazovanje kroz Erasmums +, dok će najveći dio propasti jer se ne želi imati jedinstvenu agenciju na razini države. Europska komisija neće sigurno razgovarati s entitetima. To je stav Republike Srpske. Predsjednik RS-a kaže da mi pričamo iluzije.

• Čini mi se da su glavni problem, a što je navedeno i u rezoluciji, dva dominantna pristupa. Jedan je za separatizmom koji dolazi iz Banja Luke, a drugi za unitarizmom iz Sarajeva. Istodobno, većina Hrvata očekuje da će se uspostaviti treći entitet. Kako pronaći srednje rješenje?

To jest teško. BiH može postojati i funkcionirati ako se prenese suverenost na državnu razinu. To bi svi trebali prihvatiti i raditi na tome. Ako se to ne uradi tako, BiH će nastaviti imati ozbiljne probleme, a tako i svi njezini građani.

• Kako gledate na zahtjev Hrvata za stvaranje trećeg entiteta za koji kažu da je samo stvar načela jer to imaju Srbi, a Bošnjaci pretvaraju Federaciju u svoj entitet?

Ne mislim da je to mudro. Umjesto toga Hrvati moraju biti u cijelosti poštovani u Federaciji BiH kao konstitutivni narod. Bilo kakva promjena mora ovo imati na umu. Ne razumijem zašto Hrvati ne mogu imati svoj javni radiotelevizijski kanal. Na to nije nažalost pozitivno odgovoreno. Srbi to imaju u Banjoj Luci, a u Sarajevu Hrvati to ne doživljavaju svojim medijem. Uz druge stvari, i to bi pomoglo Hrvatima da imaju osjećaj kako ih se poštuje kao jednakopravan narod. Mislim da nema nikakvih problema da se uspostavi taj servis koji nije korak u treći entitet.

• Može li se očekivati zajednički angažman EU-a i SAD-a oko promjene Daytona jer je očito kako se Europa treba ozbiljnije pozabaviti s ‘američkim djetetom’?

To je istina i ja mislim da oni koji su ovo stvorili moraju biti angažiraniji. Moraju uvjeriti lokalne političare da se dogovore. Ali, SAD je daleko od ove regije. Sada se suočavamo s činjenicom da to ne funkcionira ili funkcionira jako slabo. Bili bismo sretni kada bismo mogli raditi s Amerikancima i čelnicima u zemlji.

• Što su vaša očekivanja oko predstojećih izbora u BiH, hoće li donijeti novo političko ozračje?

Nemam kristalnu kuglu. Ali, ako dogovore “Sejdić - Finci” presudu, mogla bi to biti naznaka promjena. Problem je da ljudi nemaju pretjerano puno izbora. Isti lideri nude iste ideje. Nekoliko promjena u nekim strankama ne donose naznake bitnijeg zaokreta. A nakon što budu izabrani, ti predstavnici će imati legitimitet. Nadam se da bi mladi unutar aktualnih stranaka mogli napraviti novi zaokret. Zaokret prema Europi i europskim vrijednostima. Katkada imam osjećaj da BiH zaostaje daleko, čak i iza Kosova. Jako sam ljuta kada gledam kako su političari u Srbiji uspjeli pokrenuti stvari s mrtve točke, a to nisu ovi u BiH. To je frustrirajuće, posebno što je većina građana za Uniju, a čini se da većina lidera to nije.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’