"Kad padne Badnja noć, kad skupimo se svi, mali i veliki - kompletna family. Sve je svečano oko trpeze, pričaju priče stare, obiteljske. Djeca vesela oko bora skakuću, bake, djedovi se s njima igraju. Vani snijeg bjelina, a u srcu neka blagost i toplina…" - riječi su jednog dobro poznatog hita, "Božić dolazi", koji se posljednjih dana vrti na svim radiopostajama najavljujući dolazak najsvečanijeg kršćanskog blagdana, piše Večernji list BiH.
Posebna emocija
Naravno, ove godine navedena pjesma budi posebnu emociju jer bi Božić mogao biti baš kao u pjesmi, nakon prošlogodišnje razdvojenosti obitelji i proslave Božića preko videolinka. Budući da Badnji dan ove godine pada petkom, a Božić subotom brojni bh. građani koji su na privremenom radu u RH za blagdane će doći u rodnu BiH. Oni pak koji su na privremenom radu negdje dalje, doznajemo, već su ostavili dio godišnjeg odmora kako i ove blagdane ne bi ostali sami u "bijelom svijetu". - Ove godine sam ciljano ostavio 12 dana godišnjeg kako bi Božić i Novu godinu nakon dvije godine proveo u krugu obitelji i prijatelja. To su dani kada se obitelji okupljaju, zbližavaju, provode vrijeme zajedno…, a takva druženja sam dvije godine pratio preko videopoziva - priča nam Marijan koji će doći iz Njemačke i blagdane provesti u rodnoj BiH. Osim okupljanja i druženja božićni blagdani su još po nečemu posebni. To je dan pomirenja s ljudima i Bogom. To su dani kada se ne štedi, dani kada se živi u izobilju, za što se tijekom godine, posebice ove zbog silnih poskupljenja, moralo nešto više štedjeti kako bi se ispoštovali svi običaji. Iako su običaji različiti diljem BiH, jedan je ipak jednak u cijeloj državi, a sačuvao se od davnina, a to je sijanje pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Prema narodnom vjerovanju, ovisno o izgledu iznikle pšenice, odnosno kakva je njezina gustoća te boja, u idućoj će godini biti bolja ili lošija žetva. Kada je pak riječ o pripremi hrane, svaki dio BiH ima neki svoj običaj, a u središnjoj Bosni blagdanska trpeza nezamisliva je bez kešketa. To je jednostavno, ukusno, ali i iznimno zdravo jelo koje se pripremalo od davnina, pa i u vrijeme kada nije bilo hladnjaka. Moglo je stajati danima, a prije konzumiranja trebalo ga je samo ugrijati. U dijelovima Hercegovine na Badnji dan se posti, a za jelo se priprema riba bakalar, unose badnjaci. Domaćin kuće pripremi badnjake, a na onaj koji nosi najstariji muškarac ureže križ. Četiri tjedna prije Božića počinje se s duhovnim pripremama, pale se svijeće na adventskim vijencima, svake nedjelje po jedna. Uz slavlje Božića, uvriježili su se i brojni običaji poput kićenja božićnog drvca, odlaska na mise zornice, polnoćku, pjevanje božićnih pjesama i darivanja, od najmlađih do najstarijih. Iako se kićenje božićnog drvca ranije obavljalo na Badnji dan, taj običaj je godinama unatrag mijenjan, a danas ga neki kite i prvog dana adventa. Kuće, gradski trgovi već su odavno nakićeni, a adventske manifestacije u ovom predblagdanskom vremenu simbol su druženja sa sumještanima uz čašicu razgovora i tople napitke poput čaja ili kuhanog vina. Sam dan Božića u svim dijelovima BiH slavi se s puno radosti i nade u veselom i svečanom raspoloženju. Slavi se u krugu obitelji, a sljedeći dan, točnije na dan svetog Stjepana, posjećuju se prijatelji i susjedi, dragi ljudi s kojima se svečano slavlje nastavlja uz neizostavnu bogatu trpezu.
Neizostavan dio
Neizostavan dio blagdana je i darivanje. Trgovački centri šarenim blještavim izlozima privlače pozornost apsolutno svih generacija. Budući da su gužve na blagajnama i boravak u zatvorenim prostorima karakteristični za predbožićno vrijeme, kupcima se savjetuje da odlaske u centre organiziraju što ranije, a trgovci ih pozivaju na odgovorno ponašanje, najavljujući dodatne popuste na određene proizvode od sredine prosinca.
