Prema informacijama Federalne uprave civilne zaštite, ni u jednoj lokalnoj zajednici u Federaciji BiH trenutačno nije na snazi stanje prirodne i druge nesreće, potvrdio je to federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, reagirajući na sve veći broj upita poljoprivrednika u svezi s naknadom štete na usjevima prouzročene dugotrajnom sušom, navodi agroklub.ba.
Podsjetimo, Udruga poljoprivrednika Federacije BiH prije nepunih tjedan dana (14. kolovoza) uputila je apel svim županijskim vladama da što hitnije proglase stanje elementarne nepogode.
U obrazloženju apela poljoprivrednici su naveli da su dugo sušno razdoblje i ekstremno visoke temperature izazvali velike probleme u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ministar Hrnjić je, objašnjavajući proceduru i mogućnosti reagiranja Vlade FBiH, podsjetio da je na snazi Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, koji sušu jasno definira kao prirodnu nepogodu. Na osnovi tog zakona donesena je i Uredba o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta.
Naglasio je pritom da Vlada FBiH stanje nesreće proglašava na prijedlog Federalnog stožera civilne zaštite, ali da cijeli proces počinje s lokalne razine.
"Da bi FSCZ procijenio potrebu proglašenja stanja PiDN, on prati stanje na županijama, a u županijama stanje prirodne nesreće proglašavaju županijske vlade na prijedlog županijskih stožera civilne zaštite. Analogno, županijski stožeri prate stanje u općinama/gradovima gdje stanje PiDN proglašavaju načelnici/gradonačelnici na prijedlog općinskih/gradskih stožera civilne zaštite", naveo je Hrnjić.
Procedura se, dakle, pokreće od lokalne zajednice prema višim razinama vlasti. Novčana sredstva za ove namjene prikupljaju se iz posebne naknade za zaštitu od prirodnih nesreća, koju svaki zaposleni u FBiH izdvaja iz neto plaće u iznosu od 0,5 posto. Prikupljena sredstva raspoređena su tako da 60 posto ostaje u proračunima općina i gradova, 25 posto pripada županijama, dok se 15 posto usmjerava na razinu Federacije BiH.
"Ova se sredstva ne gase istekom kalendarske godine nego se akumuliraju sa sredstvima koja se prikupljaju u tijeku iduće godine. Općine koje proglase stanje prirodne nepogode, dužne su i formirati Povjerenstvo za procjenu šteta i u skladu sa svojim financijskim mogućnostima isplatiti nastale štete", pojasnio je ministar, dodajući da je riječ o namjenskim sredstvima koja se isključivo mogu koristiti i trošiti samo u skladu s navedenim zakonom.
Na kraju je poručio da će resorno ministarstvo nastaviti pratiti situaciju na terenu. Ako pojedine općine ili gradovi proglase stanje nesreće, za očekivati je da će reakcija uslijediti i na županijskoj, a potom i na federalnoj razini.