Zapadnohercegovačka županija sa svojim brojnim pronatalitetnim i demografskim mjerama dala je značajan doprinos demografskom oporavku, a koji se očituje i u posljednjim službenim podacima o prirodnom prirastu, piše Večernji list BiH.
Naime, prema informacijama Federalnog zavoda za statistiku, u ZHŽ-u je u 2023. godini (od siječnja do kolovoza) rođeno 527 djece, a umrlih je bilo 514. Prirodni prirast je +13, što je pozitivan pokazatelj kojim je prekinut višegodišnji negativan trend, naveli su za Fenu iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi Zapadnohercegovačke županije.
Usporedbom s prethodne tri godine - 2020., 2021. i 2022., vidljivo je kako je riječ o značajnom oporavku, no minusu u prirodnom prirastu za navedene tri godine svakako je doprinijela i pandemija. Tako je u 2020. godini rođeno 756 djece, a umrlih je bilo 1064., u 2021. godini rođeno je 815 djece, a umrlih je bilo 1208., dok je u 2022. godini rođeno 849 djece, a umrlih je bilo 1033. Iz Ministarstva pritom objašnjavaju kako se navedeni podaci o umrlima ne mogu uzeti kao ispravan pokazatelj jer je bila riječ o pandemijskim godinama.
Važne mjere
Kada govorimo o demografskom oporavku koji se bilježi u ovoj godini, svakako treba uputiti na mjere koje je vlast donosila u prethodnom razdoblju, a koje, očito, daju rezultate. Jedna od onih koje su iznimno bitne obiteljima u ovoj županiji definirana je Zakonom o zaštiti obitelji s djecom, kojim je uvedeno pravo na dodatak za treće i svako sljedeće dijete. Skupština je protekle godine usvojila navedeno zakonsko rješenja, a prava se ostvaruju od početka listopada 2022. godine. Pravo na dodatak za treće i svako sljedeće dijete ostvaruju obitelji koje imaju prebivalište u toj županiji, a naknada pripada djetetu do navršene sedme godine života i iznosi 500 maraka mjesečno. Do sada je iz proračuna županije isplaćen znatan iznos sredstava za ovu namjenu - u 2022. 2,439.000 maraka, a za razdoblje od siječnja do listopada 2023. godine 8,605.500 maraka.
Navedeno pravo zaključno s listopadom ove godine ostvaruje 1764 djece, i to 672 iz Širokog Brijega, 406 iz Ljubuškog, 404 iz Posušja i 282 iz Gruda.
Nedavno je na Skupštini županije usvojen i rebalans proračuna, a tom je prilikom ministrica financija i dopredsjednica Vlade ZHŽ-a Blagica Leko uputila upravo na demografske mjere koje je donijela županijska Vlada, od kojih se brojne provode u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, što je vidljivo i iz uvećanja proračunskih stavki "Tekući prijenosi za rodiljske naknade" (uvećana za 200 tisuća maraka te sada iznosi 2,160.000 maraka) i "Tekući prijenosi za potporu obiteljima s troje i više djece" (sada iznosi 10,450.000 maraka, odnosno veća je za 150 tisuća maraka u odnosu na usvojeni proračun za 2023). Nacrtom izmjena i dopuna proračuna ZHŽ-a za 2023. za 50 tisuća maraka uvećana je i stavka "Tekući prijenosi za odgoj i obrazovanje djece s poteškoćama u razvoju", a što će biti utrošeno za potrebe plaća i naknada 18 novih asistenata za djecu s poteškoćama u razvoju koja pohađaju privatne i javne vrtiće na području ove županije.
Kada su u pitanju druge mjere iz područja demografije, iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi ZHŽ-a skrenuli su pozornost na povećanje trajanja i visine naknade za nezaposlene rodilje, besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, besplatan prijevoz za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i osiguranje asistenata za djecu s poteškoćama u razvoju u nastavi. Naravno, uz županijske, tu su i mjere koje provode općine i gradovi u županiji. A na tomu se neće stati jer je na županijskoj razini predviđeno donošenje novih pronatalitetnih mjera s čijom bi realizacijom demografska slika u Zapadnohercegovačkoj županiji trebala biti još bolja.
Gospodarska situacija
Naravno, dodatnu podršku dio obitelji ostvaruje i kroz federalnu mjeru koja se odnosi na dječji dodatak, a na koji pravo, prema podacima za rujan, ima 4527 djece.
Međutim, uz izravne pronatalitetne mjere, važan segment ojačavanja demografske slike posljedica je sve boljih ekonomskih prilika, otvaranje novih radnih mjesta uspješnih rezultata u brojnim tvrtkama od kojih su brojne izvozno orijentirane.
