Rast minimalne plaće doprinio je i rastu prosječne plaće, koja je u siječnju nominalno porasla za 8,3% i realno za 7,1% u odnosu na prosinac 2024. Odluka koja je donijela olakšanje za desetke tisuća radnika izazvala je snažne reakcije diljem gospodarskog sektora. Dok radnici podizanje minimalne plaće vide kao korak k boljim uvjetima života, poslodavci i ekonomisti upozoravaju na moguće negativne posljedice. Ono što posebno zabrinjava su ekonomske posljedice koje ne isključuju masovne otkaze, smanjenje broja novih radnih mjesta, smanjenje konkurentnosti domaćeg gospodarstva, poskupljenja usluga i proizvoda, gubitak stranih investitora, kao i dodatan pritisak na već preopterećenu poslovnu zajednicu.
Stanje u FBiH
Broj zaposlenih u Federaciji BiH na dan 31. ožujka 2025. iznosio je 542.803, prema podacima federalne Porezne uprave. Na kraju prošle godine taj broj iznosio je 551.452. To znači da je broj zaposlenih u Federaciji ukupno za prva tri mjeseca ove godine smanjen za 8649. Konkretno, u siječnju je broj zaposlenih smanjen za 4589, u veljači za 1733, a u ožujku za 2327. Broj zaposlenih na kraju ožujka 2025. i dalje je veći nego u istom razdoblju prošle godine, ali samo za 88 zaposlenih. Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, krajem veljače u Federaciji BiH bilo je više od 258.000 nezaposlenih. Taj negativni trend upućuje na ozbiljan pad tržišta rada jer je broj otkaza za 5000 veći od broja novozaposlenih. Naime, u tom razdoblju bez posla je ostalo 15.437 radnika, dok je novozaposleno njih nešto više od 10.000. Poslovni portal akta.ba prikupio je podatke od svih deset službi za zapošljavanje u Federaciji BiH i analizirao tržište rada u siječnju 2025. Od nadležnih službi tražili su podatke koliko je u siječnju 2025. brisano osoba iz evidencije nezaposlenih osoba te koliko je njih zasnovalo radni odnos. Također, dobili su podatke koliki je broj novoprijavljenih osoba došao u evidenciju po prestanku radnog odnosa. Kako bi imali jasniju sliku, cilj je usporediti broj prijavljenih i odjavljenih radnika u siječnju 2024. i siječnju 2025. godine, identificirati trendove te istaknuti županije s najvećim promjenama. Posebno je važno napomenuti da su podaci za Tuzlansku i Sarajevsku županiju za siječanj 2025. prikupljeni samo do 20. siječnja, što može utjecati na njihovu usporedivost s podacima iz 2024. godine. Analizom podataka primijećeno je da je Tuzlanska županija imala najveću pozitivnu promjenu u razlici između prijavljenih i odjavljenih radnika, s poboljšanjem od 1246 radnika. Najveći broj prijavljenih radnika u 2025. godini bilježi Tuzlanska županija s 1864 prijave, ali s napomenom da su podaci samo do 20. siječnja. Slijedi Sarajevska županija (1403), Srednjobosanska županija (852) i Zeničko-dobojska županija (639). Također, Unsko-sanska županija bilježi rast ove razlike za 108 radnika, dok su značajnije promjene zabilježene i u Bosansko-podrinjskoj županiji (+41), Srednjobosanskoj županiji (+39) i Hercegbosanskoj županiji (+37).
Pozitivna razlika u PŽ
S druge strane, Hercegovačko-neretvanska županija imala je pad u razlici prijavljenih i odjavljenih radnika (-133), što može upućivati na negativne trendove zapošljavanja ili povećanu fluktuaciju radne snage. Zapadnohercegovačka županija bilježi značajnu promjenu u broju prijavljenih i odjavljenih radnika, podaci su portala. U siječnju 2024. prijavljene su 323 osobe, dok je u siječnju 2025. taj broj pao na 186. Istodobno, broj odjavljenih s evidencije nezaposlenih smanjen je s 340 na 166. Ovi podaci upućuju na pad ukupne dinamike tržišta rada u ovoj županiji, što može biti rezultat smanjenog broja novih zapošljavanja ili migracija radne snage prema drugim područjima. Posavska županija bilježi blagu promjenu u broju prijavljenih i odjavljenih radnika. U siječnju 2024. evidentirano je 86 prijavljenih radnika, dok je u siječnju 2025. taj broj blago porastao na 87. Istodobno, broj odjavljenih radnika smanjen je s 81 u 2024. na 64 u 2025. Ova pozitivna razlika sugerira blago poboljšanje tržišta rada u Posavskoj županiji, ali su ukupni brojevi i dalje relativno niski u usporedbi s ostalim županijama.
Otvori KEKS Pay
