Iako su mnogi očekivali da će američki predsjednik Joe Biden (78) zbog svoje poodmakle životne dobi i političkog konformizma koji je obilježio njegovu dugu političku karijeru biti slab i neuvjerljiv predsjednik, Bidenovih prvih 100 dana u Bijeloj kući dovode u pitanje takva očekivanja. Biden je preuzeo vlast u teškom trenutku u kojem su Sjedinjene Države proživljavale najdublju krizu još od Velike krize tridesetih godina prošlog stoljeća. Ameriku je iz te krize zahvaljujući odlučnim mjerama za suzbijanje depresije izvukao tadašnji predsjednik Franklin Delano Roosevelt, koji je zbog toga i zbog pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu stekao ugled jednog od najvećih predsjednika SAD-a u povijesti.
Autor novog New Deala
Zbog početnih uspjeha u borbi protiv pandemije koronavirusa, kao i zbog ambicioznog paketa pomoći za oporavak američkog gospodarstva nakon pandemije vrijednog 1900 milijardi dolara, Biden je doživio da ga pojedini analitičari i komentatori uspoređuju s Rooseveltom, što je malo tko očekivao. Međutim, Bidenu se mora priznati odlučnost kojom se uhvatio u koštac sa smrtonosnom pandemijom, što je bio njegov prioritet u proteklih 100 dana. Biden je odmah po ulasku u Bijelu kuću obećao 100 milijuna doza cjepiva u prvih 100 dana mandata, a na kraju se pokazalo da je taj cilj skoro trostruko premašen. Naime, u prvih 100 dana distribuirano je 290 milijuna doza, ubrizgano 230 milijuna doza, a gotovo 100 milijuna Amerikanaca, odnosno 30 posto stanovništva, dobilo je i drugu dozu. Od jedne od najneuspješnijih zemalja u borbi protiv pandemije u vrijeme Donalda Trumpa, što je bilo teško shvatljivo s obzirom na to da je riječ o najbogatijoj zemlji svijeta, Sjedinjene Države u samo tri mjeseca, zahvaljujući uspješnoj imunizaciji i primjeni drugih mjera protiv širenja zaraze, uspjele su postati jedna od najuspješnijih zemalja.
Zahvaljujući brzom procjepljivanju stanovništva, smrtnost od COVID-19, od kojeg je dosad u SAD-u umrlo više od 570 tisuća ljudi – najviše u svijetu – smanjena je s prosječnih tri tisuće mrtvih dnevno početkom siječnja na sadašnjih oko 700. Kada se tome doda i ambiciozan gospodarski plan kojim Biden namjerava obnoviti zapuštenu američku infrastrukturu i uložiti u zelene projekte i obnovljive izvore energije, što bi trebalo zaposliti radnike i kompanije i obnoviti američko gospodarstvo – zbog čega je Bidenov plan spašavanja gospodarstva i zaslužio usporedbe s Rooseveltovim New Dealom – onda je slika Bidenova uspjeha još potpunija, osobito u svjetlu činjenice da američki plan predviđa i direktne uplate domaćinstvima, tako da će svaka odrasla osoba dobiti ček od 1400 dolara. Sve to će, kako se očekuje, imati snažan učinak na realnu ekonomiju i rezultirati snažnim rastom gospodarstva od oko sedam posto, što je najviša stopa rasta još od osamdesetih godina prošloga stoljeća iz vremena Ronalda Reagana i njegove “reganomike”.
Biden je napravio i nekoliko velikih poteza na globalnom planu, pokušavajući revidirati kontroverznu ostavštinu predsjednika Trumpa. Tako je Biden vratio SAD u Pariški klimatski sporazum, najavljujući time ponovno preuzimanje vodeće pozicije u borbi protiv klimatskih promjena u svijetu. Biden je poduzeo prve korake u pravcu povratka u nuklearni sporazum s Iranom, premda Washington nije ukinuo sankcije Iranu. Iako ga se u svijetu u pravilu predstavlja kao intervencionista, Biden je najavio i konačno američko povlačenje iz Afganistana do rujna ove godine, što “mirotvorni” Trump ipak nije napravio u svom mandatu. Za Europu je najvažnije što je Biden napravio važne korake prema obnovi transatlantskog partnerstva i ponovnoj uspostavi povjerenja između Europe i Amerike nakon traumatičnog Trumpova mandata. Istodobno je Biden zaoštrio odnose s Rusijom i osobito Kinom. Rusiji je nametnuo nove sankcije zbog hakerskih napada na američke izbore, a Putinu je nediplomatski poručio da je “ubojica bez duše”. Biden je pojačao pritisak na Kinu. Vraćajući ljudska prava u fokus američke vanjske politike, iz kojeg su u Trumpovu mandatu gotovo potpuno nestala, Bidenova je administracija nastavila kineski odnos prema ujgurskoj manjini tretirati kao genocid, baš kao i Trumpova diplomacija, kritizirajući i kinesko gušenje prodemokratskog pokreta i posebnog statusa Hong Konga, čime se Trump nije previše bavio.
Vodi lijevu politiku
Iako je obećao dvostranačku politiku, po kojoj je kao dugogodišnji senator bio poznat, Biden u prvih 100 dana nije uspio privući barem dio republikanaca u Kongresu na svoju stranu, što se može objasniti činjenicom da je Republikanska stranka i dalje pod čvrstom kontrolom poraženog Trumpa, ali i da je Bidenova politika na početku mandata previše lijevo usmjerena za radikalizirane republikance.
Zbog toga ne treba očekivati euforiju tijekom Bidenova prvog obraćanja Kongresu, koje se po našem vremenu trebalo održati noćas. Biden nakon prvih 100 dana uživa 55-postotnu potporu Amerikanaca, a nešto više od 40 posto ispitanika ga ne podržava, što je nešto više od potpore koju je nakon svojih prvih 100 dana uživao Barack Obama, a znatno više od potpore koju je nakon 100 dana uživao Trump, koji je u tom pogledu bio najnepopularniji predsjednik u modernoj povijesti. Bidenu se očito isplatila činjenica da se, za razliku od svog prethodnika, u prvih 100 dana više fokusirao na pandemiju i gospodarstvo, a manje na Twitter.
