Prema analizi objavljenoj danas, procjena rasta na 4,2 posto odnosi se na temeljnu inflaciju, dok bi ukupna, koja se odnosi na sve stavke, uključujući energiju, mogla biti na razini povećanja do 3,9 posto.
Temeljna inflacija iz procjena isključuje energiju, hranu, alkohol i duhan.
Istodobno bi realni rast bruto domaćega proizvoda u BiH za prvi kvartal 2026. godine trebao iznositi skromnih 2,1 posto, piše Index.
Rizik revizije naviše
Procjene o očekivanim inflatornim kretanjima Središnja banka BiH temelji na sadašnjem rastu cijena energenata i očekivanjima njegova prelijevanja na ukupno gospodarstvo.
Na temelju kvartalnih procjena središnje banke, ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla bi iznositi oko 3,7 posto, dok bi temeljna inflacija ostala na razini od oko 4,2 posto.
Središnja banka BiH upozorava i na značajan rizik revizije procjene rasta inflacije naviše već u idućem krugu procjena. Kao ključne čimbenike izdvaja globalna kretanja, naročito rast cijena energenata, kao i mogući dodatni utjecaj tih troškova na cijene robe i usluga u zemlji.
Geopolitika kao dodatni pritisak
"Rizici po gospodarski rast i inflaciju dodatno su pojačani geopolitičkim zbivanjima, uključujući sukobe na Bliskom istoku. To utječe na rast cijena energenata, povećava volatilnost financijskih tržišta i stvara poremećaje u globalnim lancima opskrbe, što se posredno odražava i na gospodarstvo BiH", kaže se u analizi.
Dodatne pritiske u BiH vide i u stanju u eurozoni, gdje su najnovije projekcije Europske središnje banke pokazale pogoršanje ekonomskih izgleda.
Inflacija u eurozoni za 2026. godinu revidirana je naviše, dok su projekcije gospodarskog rasta smanjene, što ukazuje na slabiju gospodarsku aktivnost i nepovoljnije vanjsko okruženje za BiH.
Otvori KEKS Pay
