Od rata do danas Bosna i Hercegovina izgubila je 1,4 milijuna stanovnika, a samo u posljednjih deset godina ta porazna brojka veća je od 620.000. Jučer je predstavljen zbornik radova "Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine" u Akademiji nauka i umjetnosti BiH (ANU BiH). Riječ je o alarmantnim pokazateljima koji jasno upućuju na demografski slom s kojima se Bosna i Hercegovina suočava. Ako se nešto hitno ne učini, budućnost će biti još crnja. U dokumentu se nalaze projekcije za broj stanovnika BiH do 2050. i 2070. godine. Konkretno, prema projekcijama koje je napravio dr. Stevo Pašalić, čiji je rad javno dostupan na web-stranicama ANU-a BiH, do 2070. godine BiH bi mogla imati samo od 1,5 do 1,6 milijuna stanovnika.
Trendovi i mladi
Ovo se temelji na trenutačnim demografskim trendovima, uključujući negativni prirodni prirast i visoku stopu emigracije, posebno među mladima. Ove projekcije potvrđuju da bi BiH mogla prepoloviti svoju populaciju u idućih 45 - 50 godina ako se trenuci migracija i nataliteta nastave bez drastičnih promjena. Zbornik koji su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović pruža temeljitu analizu ključnih demografskih kretanja u zemlji u posljednjem desetljeću, u kojem je zabilježen dramatičan pad broja stanovnika, negativan prirodni prirast i masovno iseljavanje, posebno među mladima. Dr. Stevo Pašalić, redoviti profesor demografije na Europskom univerzitetu Brčko i jedan od autora o demografiji, iznio je detalje koji ilustriraju duboki demografski slom BiH. Izvješće jasno pokazuje da je Bosna i Hercegovina od popisa stanovništva 1991. godine, kada je broj stanovnika iznosio 4,377.033, do 2023. godine izgubila više od 1,4 milijuna ljudi. Iako je popis 2013. godine pokazao smanjenje broja stanovnika na 3,531.159, broj stanovnika do 2023. godine dodatno je opao na 2,904.256, što predstavlja pad od 626.903 osobe u posljednjem desetljeću. Ovo smanjenje stanovništva upućuje na ozbiljan demografski slom koji je rezultat kombinacije negativnog prirodnog prirasta i masovnih migracija. Valja, međutim, imati na umu da su ovo procjene rađene na pokazateljima entitetskih agencija, ali i drugih javno dostupnih podataka. Također, ovakvo dramatično smanjenje vjerojatno je i rezultat činjenice da se uvelike manipuliralo podacima na popisu pučanstva 2013., na što su upozoravali brojni analitičari i političari. Prema podacima iz zbornika, od 2010. do 2019. godine BiH je napustilo više od 400.000 ljudi, a najveći broj čine mladi, osobito u dobi od 20 do 29 godina. Iako su politička nestabilnost i ekonomska nesigurnost među glavnim čimbenicima koji potiču iseljavanje, značajnu ulogu ima i neadekvatno tržište rada i loša ekonomska perspektiva, što tjera mlade ljude da traže bolji život u zemljama Europske unije i diljem svijeta. Uz migracije, negativan prirodni prirast također je značajan čimbenik u depopulaciji. BiH bilježi negativan prirodni prirast još od 2009. godine, a u 2023. godini taj pad iznosi 9020 stanovnika, s 26.294 rođenih i 34.983 umrlih. Ovo znači da broj umrlih premašuje broj novorođene djece, što dugoročno prijeti demografskoj ravnoteži. Stručnjaci upozoravaju da će se ovaj trend pogoršati s obzirom na to da je prosječna starost stanovništva porasla s 39,6 na 42,5 godina između 2013. i 2023. godine.
Koeficijent starosti
Prema podacima zbornika, koeficijent starosti, koji pokazuje udio starijih osoba u odnosu na mlađe, u 2023. godini dosegnuo je 28,4%, što je visoka vrijednost koja upućuje na sve izraženije starenje populacije. Ovaj trend, prema riječima akademika Mirka Pejanovića, predstavlja ozbiljan izazov za budućnost BiH jer se s povećanjem starosne dobi povećava i pritisak na zdravstveni sustav i socijalnu zaštitu. Stopa fertiliteta (SUF), koja predstavlja prosječan broj djece po ženi, također je u stalnom opadanju. Prema podacima iz zbornika, SUF u BiH je u 2023. godini iznosio samo 1,29, što je daleko ispod potrebne stope od 2,1 djeteta po ženi, koja je potrebna za stabilnost stanovništva. Zbornik također upućuje na "tempo-efekt", koji je izazvan odgađanjem braka i rađanja djece zbog loših ekonomskih uvjeta i nedostatka stabilnosti. U 2023. godini srednje godine rađanja porasle su na 33,8 godina, što je znatno viša dob od 27 godina, kolika je prosječna starost bila 1990-ih godina. Ovaj "tempo-efekt" značajno smanjuje broj djece koja se rađaju jer žene odgađaju roditeljstvo do biološki manje produktivnog vremena. Migracije su postale jedan od ključnih čimbenika koji oblikuju demografske promjene u BiH. Prema podacima, između 2013. i 2023. godine BiH je zabilježila negativan migracijski saldo od 315.000 ljudi, što znači da je više ljudi napustilo zemlju nego što se uselilo. Akademik Mirko Pejanović upozorio je na potrebu za hitnim ojačavanjem lokalnih zajednica u nerazvijenim područjima jer se bez strateškog pristupa ruralni prostori suočavaju s potpunim nestankom stanovništva. Također je naglašeno da se BiH mora pozabaviti i migracijama, ne samo kroz politiku emigracija već i kroz privlačenje dijaspore i povratnika, te razvoj imigracijskih politika za popunu radne snage.
1,4
Smanjen je broj stanovnika Bosne i Hercegovine od 1991. do 2023. godine ponajviše zbog rata, migracija i negativnog prirodnog prirasta
9020
Tijekom 2023. godine zabilježen je negativan prirodni prirast, što znači da je broj umrlih premašio broj novorođene djece u zemlji
1,29
Stopa fertiliteta u 2023. godini daleko je ispod stope od 2,1 koja je potrebna za održavanje demografske stabilnosti stanovništva
Iz BiH se najviše iseljavaju mladi u dobi od 20 do 29 godina. Koeficijent starosti, koji pokazuje udio starijih osoba u odnosu na mlađe, u 2023. dosegnuo je 28,4%, što je visoka vrijednost koja upućuje na sve izraženije starenje populacije
Otvori KEKS Pay
