Nedavno je ova inicijativa pokrenuta u Njemačkoj. Šef njemačke središnje banke pozvao je na povećanje starosne dobi za odlazak u mirovinu kako bi se ojačala posustala ekonomija zemlje. - Čak i ako je to nepopularno, moramo biti iskreni prema sebi: mi smo društvo koje stari - rekao je predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel. Kazao je kako se mora raditi dulje da bi ova zemlja održala prosperitet koji su generacije izgradile od kraja Drugog svjetskog rata. - Moramo imati povjerenja u narod Njemačke da razumije gdje se nalaze izazovi - rekao je Nagel u intervjuu za podcast Table Media.
Nagel je naglasio da je povećanje starosne granice za umirovljenje ključno za konkurentnost Njemačke i Europe. Njemačka ekonomija, najveća u Europi, nalazi se u najdubljoj krizi u posljednjim desetljećima nakon uzastopnih godina recesije. Očekuje se da će rast u 2025. biti minimalan, ali ekonomisti predviđaju umjeren oporavak iduće godine, uglavnom zahvaljujući masovnim državnim ulaganjima u infrastrukturu i obranu. Nagel je izrazio oprezni optimizam u pogledu ekonomskog oporavka. - Sigurno ćemo vidjeti veći rast iduće godine ako se sredstva pravilno usmjere u buduće investicije - rekao je. Ekonomisti su upozorili da bi milijarde eura zaduženih ulaganja mogle biti pogrešno utrošene na popunjavanje rupa u državnom proračunu. Ali Nagel je rekao da je ta kritika preuranjena, sugerirajući da se učinci paketa poticaja još nisu osjetili.
- Vlada je svjesna svoje odgovornosti po tom pitanju - dodao je. Iako postaje zemlja staraca, u BiH se još uvijek ne govori o mogućnosti povećanja dobne granice za umirovljenje. Nedostatak kadrova u ovoj zemlji trenutačno se pokušava nadoknaditi povoljnijim zakonskim rješenjima za zapošljavanje strane radne snage te davanjem mogućnosti umirovljenicima da nakon umirovljenja ponovno ostvare radni odnos i tako primaju i mirovinu i plaću. Inače, dobna granica za odlazak u mirovinu u BiH u oba bh. entiteta je 65 godina starosti, uz uvjet da ima najmanje 15 godina radnog staža. U redovitu starosnu mirovinu se može ići i ranije, odnosno nakon napunjenih 40 godina radnog staža. Slična su pravila i u regiji. U Sloveniji starosna granica za mirovinu jednaka je za muškarce i žene. Uvjeti za mirovinu su – 60 godina života i 40 godina mirovinskog staža. Druga opcija je 65 godina života i 15 godina staža osiguranja.
Starosna granica za odlazak u mirovinu u Srbiji ove godine za žene je 63 godine i deset mjeseci. Muškarci u Srbiji ostvaruju pravo na mirovinu sa 65 godina. Shodno zakonskim propisima, starosna granica za umirovljenje žena idućih će se godina podizati za po dva mjeseca godišnje. Tako će se od 2032. godine i žene i muškarci umiroviti s navršenih 65 godina života. U Hrvatskoj je dobna granica za mirovinu 65 godina života uz najmanje 15 godina staža. U prijevremenu mirovinu može se ići i pet godina ranije, odnosno 60 godina, ali s najmanje 35 godina radnog staža. Žene mogu ići ranije u starosnu, kao i u prijevremenu mirovinu. Dob za umirovljenje žena svake se godine povećava za tri mjeseca. U Crnoj Gori muškarci pravo na starosnu mirovinu stječu sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Žene do 2032. godine odlaze u mirovinu po nešto drugačijim uvjetima. Trenutačno, da bi se umirovile, potrebno im je minimalno 62 godine i devet mjeseci života.
Plan je da i one od 2032. idu u mirovinu sa 64 godine i devet mjeseci. U Sjevernoj Makedoniji osiguranik stječe pravo na starosnu mirovinu kada napuni 64 godine ako je muškarac. Dobna granica za žene je 62 godine života te ako imaju najmanje 15 godina radnog staža.
Otvori KEKS Pay
