Danas je u Neumu u organizaciji konzultantske kuće Revicon počeo Drugi kongres javnog sektora BiH pod motom „Izazovi održivosti“. U okviru trodnevnog kongresa kroz sadržajne panele i diskusije svoje će mišljenje podijeliti brojni stručnjaci iz javnog i realnog sektora.
Nakon svečanog otvaranja kongresa održana je prva panel diskusija i to na temu „Izazovi održivog upravljanja u javnom sektoru”. U sklopu ove panel diskusije govorio je Alija Aljović, pomoćnik ministra u Sektoru za proračun i javne rashode Federalnog ministarstva financija.
On se osvrnuo se na izazove tzv. programskog budžetiranja, za koje relevantni zakon propisuje rok do 2025. godine.
„Programski proračun je jedna od budućih reformi, pripremamo se trenutno za implementaciju programskog proračuna. To je nešto što bi trebalo zaživjeti u Federaciji 2025. godine. Jako velika i jako bitna reforma kada je u pitanju upravljanje javnim financijama u BiH. Federacija je tu krenula prva u implementaciju i sigurno da je napravljen jedan veliki iskorak.
To je reforma od koje će prevashodno imati koristi institucije BiH u smislu njihove funkcionalnosti, efikasnosti, produktivnosti itd, ali i građani, jer će se na taj način omogućiti bolja i veća transparentnost u upravljanju javnim financijama. Tim će se povećati odgovornost kako institucija tako i rukovoditelja u smislu da će se jasno vidjeti pokazatelji u trošenju javnih sredstava u smislu konačnog rezultata, dakle koji su efekti utrošenog novca, je li to, ono što smo planirali i ono što smo obećali na kraju fiskalne godine kada se bude raspravljalo o izvješću i izvršenju proračuna. Dakle u svakom slučaju proračun će dobiti jednu širu, kvalitetniju dimenziju koja će omogućiti prije svega puno, puno odgovorniji odnos institucija prema javnom novcu i javnim sredstvima.
2025. je ključna godina za tu reformu za nivo Federacije, dok je županijama ostavljen prostor od dvije dodatne godine do 2027. da se tehnički, kadrovski i strukturno pripreme za tu reformu“, navodi Aljović.
O nužnosti primjene cjelosistemskog pristupa za unaprjeđenje upravljanja javnim financijama govorio je Goran Miraščić, član Savjetodavne grupe Fiskalnog vijeća Federacije BiH.
"Mi smo usvojili strategije za upravljanje javnim financijama na entitetskom nivou. Državna strategija još nije usvojena, mislim da se radi o nekih tehničkim stvarima. Rađene su uz svesrdnu tehničku pomoć Međunarodnog monetarnog fonda i drugih relevantnih faktora. Dakle, ono što mi sada imamo govoreći sa aspekta Federacije, kada govorimo o javnim financijama, politici prihoda i rashoda jeste da ne smijemo ne istaknuti jako nisku zaduženost Federacije jer to ponovo ukazuje na taj neki odgovoran odnos fiskalne politike gdje je, recimo naša zaduženost manja od 22% udjela u BDP-u što nama pruža više nego dovoljno prostora za ono što dolazi i ono što treba da se radi. Kažem u kontekstu javnog upravljanja financijama ono što je goruće pitanje jeste kako adekvatno iskoristiti sredstva. Sredstava ima, prihodi još uvijek imaju tendenciju rasta. Međutim ono što je bitno je da te prihode usmjerimo sa tekuće potrošnje na koliko je to moguće kapitalne investicije koje donose novu vrijednost i što u ovim vremenima moramo maksimalno pribjegavati javnim investicijama s obzirom da privatna potrošnja pada. Mi vidimo da je Njemačka koja je jedna od najviših trgovinskih partnera već tehnički u recesiji i vidimo da sam ekonomski rast EU usporava i to vidimo prema smanjenoj potražnji prema našim proizvodima koje ne izvozimo tamo, tako da moramo učiniti sve interno, kroz javne investicije stimulirati i privatne investicije kako bismo održali rast i kako bismo izbjegli ili kratkoročno izbjegli tu recesiju“, zaključio je Miraščić.
Na današnjoj panel diskusiji govorila je i Maja Letica sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, a poseban naglasak je stavila na prilike koje donose novi standardi izvještavanja o održivosti.
„I BiH se u pogledu novih standarda izvještavanja o održivosti oslanja na legislativu EU; sve članice EU su pod udarom nove direktive o korporativnom izvještavanju i standardu Europskog izvještavanja, koji su prateći dio, a objavljeni su 31.07.2023. godine. Sve velike tvrtke i tvrtke koje kotiraju na tržištu EU, tvrtke koje su izvan EU, ali su opet povezane sa tržištem EU preko podružnica, obveznici su tog izvještavanja. Definitivno je to puno više nego je prije bilo obuhvaćeno direktivom o financijskom izvještavanju, preko 75% ukupnog prometa EU ovim je obuhvaćeno i sve naše tvrtke koje posluju sa EU ili su unutar lanaca vrijednosti povezane preko njih će dobiti zahtjev da se uključe u izvještavanje o održivosti, jednim dijelom sada, u kojem dijelu to ostaje pitanje ali evo sad svakako trebamo uskočiti u taj vlak promjena i izvještavanja koje ne možemo izbjeći, prije ili kasnije to će i nas ovdje čekati.
Pa svakako izazov održivosti u razdoblju koje dolazi je i kako se boriti sa inflacijom koja je „zaustavljena“ a zapravo nije zaustavljena, Međutim mi u BiH, to je neki zaključak panela, nismo krivi za inflaciju, ona nam je uvezena jer smo preko valutnog odbora direktno povezani sa EU, mi i ne trebamo mjenjati kamatne stope, nisu kamatne stope kod nas problematične, dakle ne trebaju se usklađivati sa tim rastom u EU, nismo ih usklađivali ni kad su tamo bile niske, pa zašto bismo sada. Dakle kapital mora ostati dostupan, ne trebamo ograničavati potrošnju jer mi jako malo možemo uticati na inflaciju sa tim. Dakle to je jedan od problema, koji nas čekaju, onih konkretnih. Dakle rast plaća bi trebao pratiti rast inflacije“.
Amra Fetahović iz Direkcije za ekonomsko planiranje BiH se osvrnula na nužnost kohezije javnog i realnog sektora u procesu tranzicije prema održivom razvoju.
„Kohezija između javnog i realnog sektora od suštinskog je značaja u procesu tranzicije prema održivom razvoju u Bosni i Hercegovini. Javni sektor igra ključnu ulogu u stvaranju političkog okvira i implementaciji politika, dok realni sektor ulaže ekonomske resurse i donosi inovacije. Kroz suradnju i partnerstvo, ovi sektori mogu zajedno raditi na ostvarivanju Ciljeva održivog razvoja i Agende 2030, doprinoseći boljoj i održivoj budućnosti za građane BiH. U svjetlu toga, javni sektor mora osigurati dobru upravu, vladavinu prava, transparentnost i odgovornost, dok realni sektor treba donositi odluke i poduzimati privredne aktivnosti koje ne ugrožavaju budući rast i razvoj. Ciljevi održivog razvoja pripadaju svima i zahtijevaju individualnu i grupnu angažiranost.
Proces tranzicije prema održivom razvoju zahtijeva integriran pristup koji se zasniva na principu “nitko ne smije biti isključen” i univerzalan je za sve zemlje. Održivost podrazumijeva sposobnost zadovoljenja potreba sadašnjih generacija bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje potrebe. Suradnja i kontunuirana interakcija između javnog i realnog sektora ključna je za postizanje ovog cilja.
Javni sektor ima ključnu ulogu u stvaranju i održavanju ambijenta koji potiče ekonomski rast, društveni napredak i dobrobit građana. Dobra uprava, transparentnost, efikasnost i odgovornost u javnom sektoru su temelji za postizanje ciljeva održivog razvoja. Sigurnost i vladavina prava trebaju biti osigurani kako bi svi građani imali povjerenje u sustav i institucije države. Upravljanje javnim financijama mora biti transparentno i odgovorno. Uz to, potrebno je unaprijediti politike za zaštitu od prirodnih katastrofa i upravljanje rizicima.
Realni sektor ima jednako značajnu ulogu u ostvarivanju održivog razvoja kao i javni sektor, jer poduzima privredne aktivnosti koje direktno utiču na proizvodnju, potrošnju i distribuciju resursa. Uloga realnog sektora je važna u smanjenje ekološkog otiska, kao što su energetska efikasnost, smanjenje otpada i emisije plinova koji izazivaju efekt staklene baste, odgovornog korištenja resursa kao što su voda, šume i minerali, povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj zelene tehnologije i inovacija, itd.
Suradnja između javnog i realnog sektora donosi brojne koristi u ostvarivanju održivog razvoja, jer se kombinacijom resursa, ekspertize i kapaciteta oba sektora postižu zajednički ciljevi: zaštita životne sredine i društveni prosperitet. To se ogleda kroz povećanu efikasnost resursa, dijalog i zajedničko planiranje kao i prijenos znanja“, zaključila je Amra Fetahović.
Drugog dana kongresa koji se održava od 20. do 22. rujna u jedinom bh. gradu na moru očekuju nas zanimljive i sadržajne panel diskusije u kojim će govoriti Marko Čular, Nataša Obradović, Veljko Trivun, Zijad Lugavić, Aida Đozić, Elvis Bebaković i Arnela Muhotić.
