I dok se sve veći broj zemalja zalaže za uvođenje četverodnevnog radnog tjedna, što bi značilo i manje radnih sati, odnosno smanjenje opsega rada općenito, u prosjeku 6,6 posto radnika u Europskoj uniji još uvijek na poslu ostaje i znatno dulje od predviđenih osam sati, piše Večernji list BiH.
Blizu 50 sati tjedno
Najnoviji podaci Eurostata otkrivaju u kojim državama Europske unije zaposlenici najviše rade prekovremeno, odnosno više od 49 sati tjedno. Na vrhu ljestvice nalazi se Grčka, gdje čak 12,4 posto zaposlenih radi dulje od uobičajenog radnog tjedna.
Slijede Cipar s 10 posto i Francuska s 9,9 posto radnika koji redovito provode gotovo sedam radnih dana tjedno na poslu. U vrhu su i Portugal (9,2 posto) te Belgija (8,4 posto). S druge strane, na dnu ljestvice nalaze se države istočne Europe.
Najmanje prekovremeno rade Bugari, gdje samo 0,4 posto zaposlenih provodi više od 49 sati tjedno na svom radnom mjestu. Vrlo niske udjele prekovremenog rada zaposlenika bilježe i Latvija (1 posto), Litva (1,4 posto) te Rumunjska (1,8 posto).
Zanimljivo je spomenuti i kako se, prema ovim podacima, Republika Hrvatska nalazi u donjem dijelu ljestvice s 3,1 posto zaposlenih koji rade prekovremeno, što je gotovo upola manje od prosjeka Europske unije, koji iznosi 6,6 posto.
Raniji podaci europske statističke agencije Eurostata govore da Bosna i Hercegovina također odskače od europskog prosjeka, ali, za razliku od susjeda koji su se našli pri dnu liste, Bosna i Hercegovina se u ovom slučaju kreće prema vrhu.
Naime, 7,2 posto zaposlenih u Bosni i Hercegovini tijekom prošle godine radilo je prekovremeno. Inače, prema Zakonu o radu Federacije Bosne i Hercegovine, puno radno vrijeme traje najviše 40 sati tjedno, dok se ugovor o radu može zaključiti i za nepuno radno vrijeme.
Zakon o radu predviđa da se za određene poslove, gdje ni primjena mjera zaštite na radu ne može u potpunosti zaštititi radnika, radno vrijeme skraćuje - ovisno o štetnom utjecaju na zdravlje i radnu sposobnost.
Zakon o radu Federacije Bosne i Hercegovine također propisuje da radnik, u iznimnim situacijama poput više sile, prirodnih nesreća ili iznenadnog povećanja obujma posla, na zahtjev poslodavca mora raditi dulje od punog radnog vremena. A, prema zakonu, taj prekovremeni rad može trajati najviše 10 sati tjedno.
Ako takav rad traje dulje od tri tjedna uzastopno ili više od deset tjedana u kalendarskoj godini, poslodavac je dužan o tome obavijestiti nadležnu inspekciju rada.
Povećanje plaća
Osim obveznog prekovremenog rada, zakon predviđa i mogućnost dobrovoljnog pristanka zaposlenika na dodatne radne sate. U tom slučaju radnik može, na zahtjev poslodavca, raditi još najviše deset sati tjedno.
Uz to što velik broj radnika na poslu ostaje dulje od predviđenih osam sati dnevno, tek su rijetki od njih zadovoljni i plaćom.
Naime, međunarodno istraživanje tvrtke Alma Career, tržišnog lidera koji posluje u više država središnje i istočne Europe pokazuje kako je u Bosni i Hercegovini postotak zadovoljstva zaposlenika plaćom tek 24 posto.
Rezultati cjelokupnog istraživanja jasno pokazuju koliko ispitanici smatraju kako bi im trebala rasti plaća kako bi bili zadovoljni poslom. Najveći broj, njih 40 posto, smatra kako bi im bilo dovoljno povećanje od 11 do 20 posto. Daljnjih 27 posto ispitanika očekuje povišicu u rasponu od 21 do 50 posto, dok bi 17 posto zadovoljilo i manje povećanje, od 6 do 10 posto. •
Otvori KEKS Pay
