Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, čak 8,5 posto stanovnika Europske unije ne može si priuštiti obrok koji uključuje meso, ribu ili vegetarijanski ekvivalent barem svaki drugi dan. Najveći problem s pristupom adekvatnoj prehrani ima Bugarska, gdje gotovo petina građana (18,7%) ne može zadovoljiti osnovne prehrambene potrebe. Slično je i u Slovačkoj (17,1%) te Rumunjskoj (16,3%). Hrvatska se nalazi među zemljama s boljom situacijom - samo 4% građana izloženo je ovom obliku prehrambene nesigurnosti, što je znatno ispod prosjeka EU-a. Statistika EU-a je zabrinjavajuća, a kakvo je tek stanje u BiH!
Rast siromaštva
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za srpanj 2025. iznosi 3202,70 KM. Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za svibanj 2025. iznosila je 1590 KM (posljednji podatak koji je objavio Federalni zavod za statistiku), dok minimalna plaća, prema odluci Vlade FBiH, iznosi 1000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 49,64 posto, a minimalnom 31,22 posto. Samu potrošačku košaricu čine: prehrana - 45,35%, stanovanje i komunalne usluge - 14,41%, higijena i održavanje zdravlja - 9,65%, obrazovanje i kultura - 8,12%, odjeća i obuća - 11,24%, prijevoz - 4,99%, te održavanje kućanstva - 6,25%. Samo za troškove prehrane obitelj je prošlog mjeseca trebala izdvojiti 1452,30 KM, dakle, gotovo cijelu jednu prosječnu plaću. Iznos je to koji je za veliki broj obitelji nedostižan.
Najveći dio mjesečnog proračuna građana odlazi na hranu i režije. Primjetan je rast cijena kruha, mlijeka, mesa, ulja i povrća – osnovnih namirnica koje su prije nekoliko godina bile dostupnije znatno većem broju kućanstava. – Mi više ne živimo, mi preživljavamo. Svakog mjeseca kalkuliram što mogu kupiti, a što moram izostaviti – kaže majka dvoje djece i dodaje: “Od kulture, odjeće ili putovanja odavno smo odustali.” Ekonomski stručnjaci upozoravaju da ovakva situacija vodi prema rastu siromaštva i dodatnom iseljavanju radno sposobnog stanovništva. Mladi sve češće odlaze u inozemstvo u potrazi za sigurnijim uvjetima života. – Izostanak sustavne politike zaštite potrošača i nedovoljna kontrola cijena otvaraju prostor za tržišne špekulacije. A teret toga uvijek pada na leđa običnih građana – objašnjavaju ekonomisti. Sindikati i udruge građana zahtijevaju hitne mjere, uključujući kontrolu cijena osnovnih proizvoda, povećanje minimalne plaće i bolje mehanizme socijalne zaštite.
Pristup hrani svim građanima
Potrošačka košarica u BiH jasno pokazuje da većina građana živi ispod granice dostojanstvenog standarda. Ova tema često se koristi kao indikator ekonomskog zdravlja zemlje, ali i kao sredstvo pritiska prema vlastima za uvođenje mjera socijalne zaštite. Prema posljednjim podacima, oko 10 – 12% stanovništva u BiH ne može priuštiti obrok kad je riječ o pristupu dovoljnoj količini hrane. Ovaj broj uključuje ljude koji nemaju dovoljno novca za kupnju hrane koja je potrebna za održavanje minimalnog životnog standarda. Prema izvješćima i podacima iz različitih izvora (kao što su Državni zavod za statistiku i međunarodne organizacije, poput UN-a i Svjetske banke), oko 16 – 18% stanovništva BiH živi ispod granice siromaštva. To znači da veliki broj ljudi ne može pokriti osnovne životne potrebe kao što su hrana, stanovanje i zdravlje. Ovaj broj je i veći, posebno u ruralnim područjima i među starijom populacijom. Problem je osobito izražen u ruralnim područjima i među starijim osobama, kao i u kućanstvima sa samohranim roditeljima ili velikim brojem djece. Također, problemi s nezaposlenošću, niskim plaćama i općim ekonomskim stanjem zemlje dodatno pogoršavaju situaciju. Humanitarne organizacije i društvene inicijative često pokušavaju pomoći na razne načine, preko distribucije hrane ili podrške najugroženijima kroz socijalne pomoći te programima za smanjenje siromaštva. Ovaj podatak upućuje na ozbiljnu potrebu za strukturiranim i održivim socijalnim politikama koje bi omogućile pristup hrani svim građanima bez obzira na njihov ekonomski status. U posljednje četiri godine cijene prehrambenih proizvoda u BiH porasle su za 50%, što znači da je kupovna moć građana značajno smanjena.
Ovaj trend rasta cijena nastavljen je i ove godine. Cijene hrane u BiH u 2025. godini bilježe značajan rast, što dodatno opterećuje kućne proračune, osobito među najsiromašnijim slojevima stanovništva.
Otvori KEKS Pay
