Elektronički i električni otpad je trenutačno jedan od vodećih ekoloških problema kako u svijetu tako i u regiji, a za čije se rješavanje i projekte izdvajaju ogromna financijska sredstva na godišnjoj razini.
Popularno poznat i kao EE otpad, njega čine ostarjeli veliki i mali kućanski uređaji, oprema informatičke tehnike i oprema za telekomunikacije, kao i oprema široke potrošnje te fotonaponske ploče, električni alati i drugo.
Ako se nepropisno odlaže, elektronički i električni otpad može biti iznimno opasan zbog komponenti koje sadrži.
Prema podacima programa za okoliš UN-a, svaki stanovnik Zemlje u prosjeku proizvodi više od sedam kilograma EE otpada godišnje, što ukupno predstavlja gotovo 50 milijuna tona takvog otpada.
Osnovni razlozi zbog čega je EE otpad postao vrlo veliki problem jest činjenica što se ubrzanim razvojem tehnologije upotrebljava sve veća količina električnih/elektroničkih aparata (mobiteli, računala…), a svi ti uređaji sadrže više od 1000 različitih tvari od kojih su mnoge otrovne, kao npr. kadmij, živa, berilij, olovo, heksavalentni krom, barij, PVC i slično.
Kada iz bilo kojeg razloga prethodno navedena EE oprema postane neuporabljiva, pretvara se u EE otpad za koji se treba pobrinuti, odnosno reciklirati ga! Otpadni električni i elektronički uređaji i oprema sadrže plastiku, metale i slične materijale koji se mogu nakon recikliranja ponovno koristiti kao sekundarna sirovina za neki novi proizvod.
Što se tiče upravljanjem elektroničkim i informatičkim otpadom (EE), ono je u BiH regulirano Zakonom o upravljanu otpadom koji je u izmjenama i dopunama objavljen u Službenim novinama (92/17).
Društvo ZEOS eko-sistem d.o.o. prvi je operator sustava upravljanja otpadnom električnom i elektroničkom opremom u Bosni i Hercegovini i osnovano je 2013. godine. Od svoga nastanka ovo društvo omogućuje svim pravnim osobama u BiH da besplatno zbrinu EE otpad težine do 150 kilograma, pri čemu vrše transport s lokacije pravne osobe prema podizvođačima. Naime, ZEOS nema svojih postrojenja za reciklažu, pri čemu oni samo vrše primarnu kontrolu tijeka otpada te kolekciju i transport EE otpada od pravnih osoba. Tako prikupljen i sortiran otpad usmjerava se prema podizvođačima koji vrše reciklažu.
Što se tiče manjih kilaža ovog opasnog otpada, postoje određena mjesta za skupljanje u vidu lokacija (tzv. reciklažna dvorišta).
Kako je u izjavi za Večernji list kazao predstavnik ZEOS-a Mahir Bjelonja, ovaj operator sustava upravljanja EE otpadom postavio je tzv. vertikalne kontejnere u većim prodajnim centrima na više lokacija u BiH gdje građani mogu odložiti stare kućanske aparate i baterije. Također su postavljena i prva tri kontejnera za odlaganje EE otpada na području općine Novo Sarajevo u sklopu projekta “Naviku usvojimo – EE otpad odvojimo” koji su proveli zajedno s Centrom za okolišno održivi razvoj (COOR).
Prema riječima Bjelonje, ovakvi kontejneri će u skorijoj budućnosti biti postavljeni u svim većim gradovima u BiH, jer u BiH svakim danom sve više raste svijest o potrebi adekvatnog zbrinjavanja opasnog elektroničkog i električnog otpada, a što je postalo i goruća problematika u sferi ekologije kako u Europi tako i u cijelom svijetu.
Trenutačno se u BiH dnevno odlaže i do 1,3 kilograma ovog otpada u kontejnerima.
Postoji čitav spektar projekata za podizanje svijesti građana o ovoj problematici, pri čemu iz ZEOS-a posebno ističu specijalizirane radionice, posjete i predavanja u školama te upoznavanje i informiranje djece o ovoj problematici.
To je definitivno najvažniji segment u poslovanju ovog operatora jer na mladima svijet ostaje i iduće generacije moraju steći pravu sliku o opasnostima koje predstavlja EE otpad za ekološku sliku jedne zemlje.
U operativnom radu do 2017. godine različite aktivnosti i radionice provedene su u čak 66 škola gdje je kroz ove programe prošlo 11.600 učenika, kazao nam je Mahir Bjelonja.
Do prije nekoliko godina nismo ni bili svjesni kolika je važnost da se EE otpad na adekvatan način zbrine i reciklira. Napori koji se ulažu u tom smjeru već daju izvjesne rezultate, a zamjetan je i porast interesa i nadležnih institucija koje adekvatnim zakonskim okvirom reguliraju ovo osjetljivo područje.
Prethodno spomenutim zakonom i njegovim dopunama iz 2017. godine predviđene su i rigorozne kazne za pravne osobe u slučaju nepoštivanja odredbi o zbrinjavanju EE otpada u BiH pri čemu mogu biti propisane kazne za različite vidove prekršaja od 1000 do čak 100.000 KM.
Upoznati smo i s činjenicom kako je ZEOS do sada u operativnom razdoblju od 2013. do 2017. godine prikupio 5445 tona, a samo prošle godine 1797 tona EE otpada.
Činjenica je, dakle, da usporedno s porastom količine EE otpada ipak raste i svijest o njegovu adekvatnom zbrinjavanju. To, uz sve koristi za očuvanje ekologije, može biti i izvrsna poslovna prilika mladim poduzetnicima koji će sutra svakako biti nositelji ovih i sličnih aktivnosti.
