Prema nekim predviđanjima, alati umjetne inteligencije izmijenit će sliku poslova u svijetu do te mjere da će neki postati prošlost i obavljat će ih isključivo ovi alati. Opravdano je sve više zabrinutosti zbog utjecaja umjetne inteligencije na tržište rada. Geoffrey Hinton, bivši zaposlenik Googlea i jedan od pionira razvoja umjetne inteligencije, upozorava kako bi umjetna inteligencija uskoro mogla zamijeniti ljude u mnogim zanimanjima.
Prema njemu, prvo bi mogli nestati uredski poslovi ponavljajućeg karaktera. Tu primarno ubraja radnike u pozivnim centrima, korisničkoj potpori, kao i one koji se bave zakazivanjem termina i transkripcijom. Nakon toga, umjetna inteligencija mogla bi ugroziti i poslove u novinarstvu, marketingu i osnovnom računovodstvu. Jednom kada ti poslovi nestanu, malo koja profesija ostat će pošteđena. U gotovo svim sektorima, upozorava Hinton, radit će manje ljudi zbog sve šire primjene umjetne inteligencije.
Poslodavci koriste AI
Svoja upozorenja povezao je i s aktualnim trendovima. Spomenuo je članak u časopisu The Atlantic u kojem se navodi da mladi diplomanti sve teže dolaze do prvog posla. Jedan od razloga, smatra, mogao bi biti taj što poslodavci već koriste umjetnu inteligenciju za zadatke koje bi inače radili početnici. Prema dostupnim podacima, najpopularniji AI alati od početka 2026. su generativne AI platforme, s ChatGPT-jem koji prednjači u svakodnevnoj upotrebi, a slijede ga Google Gemini i Claude.
Ostali popularni, široko korišteni alati uključuju Microsoft Copilot (koji je integriran s Windows operativnim sustavom za PC računala), Midjourney (kad je riječ o generiranju slika), Perplexity (AI pretraživanje) te Grammarly (asistencija i svestrana pomoć pri pisanju). Microsoft je u siječnju ove godine izašao s izvješćem o globalnom usvajanju umjetne inteligencije koje je, prema podacima predočenim u njemu, nastavilo rasti u drugoj polovini 2025., povećavši se za 1,2 posto u usporedbi s prvom polovinom te godine. Prema tome, na globalnoj razini otprilike jedna od šest osoba diljem svijeta trenutačno koristi generativne alate umjetne inteligencije, što je izvanredan napredak za tehnologiju koja je tek nedavno ušla u široku upotrebu.
Unatoč postojećem napretku u prihvaćanju i usvajanju umjetne inteligencije, podaci pokazuju sve veći jaz. Naime, prihvaćanje na globalnom sjeveru raslo je gotovo dvostruko brže nego na globalnom jugu. Kao rezultat toga 24,7 posto radno sposobnog stanovništva na sjeveru koristi te alate u usporedbi sa samo 14,1 posto na globalnom jugu. Objavljena je zanimljiva infografika koja prikazuje kartu europskog kontinenta s udjelom radno sposobnog stanovništva koje je koristilo umjetnu inteligenciju krajem 2025. godine u svakoj zemlji, a podaci su korišteni iz Microsoftova izvješća o globalnom usvajanju AI-ja.
Na ovoj grafici se jako dobro može uočiti kako su u samom vrhu Norveška, Irska, Francuska i Španjolska, s vrijednostima oko ili iznad 40%, dok zemlje jugoistočne Europe i istočnog susjedstva imaju znatno niže postotke. Na karti je za Hrvatsku naznačeno oko 23-24%, što je manje od zapadnoeuropskog prosjeka, ali više od nekih zemalja istočne Europe. Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, alate umjetne inteligencije u svakodnevnom radu i životu koristi nešto manje od petine radno sposobnog stanovništva, točnije njih 19,5 posto. Iako je među slabijim rezultatima u Europi, ipak je više nego što to rade Grci (19,1%), Albanci (16,5%) ili pak iznenađujuće Turci (14,6%).
Istok Europe najlošiji
Najlošije stanje kod primjene umjetne inteligencije od radno sposobnog stanovništva u Europi je na istoku kontinenta, pri čemu su najlošiji podaci za Rusiju (8%), a odmah za njima su Bjelorusi (8,4%) i Ukrajinci (9%). Kad je riječ o našem bližem susjedstvu i okružju, najbolje stoje Slovenci, gdje 26,5% radnika u svakodnevnim aktivnostima koristi generativne alate umjetne inteligencije. Slijede susjedna Hrvatska s 23,7% i Srbija s 21,5%. Najbolje plasirana Norveška jako odudara od istoka i juga Europe, pri čemu rekordnih 46,4 posto radno sposobnih Norvežana koristi alate umjetne inteligencije u svakodnevnom životu i poslovanju.
Slijede Francuzi kao još jedna razvijena europska nacija koja u svim sferama poslovanja koristi napredne alate koje nude platforme AI-ja u svijetu. Začuđujuće nizak postotak upotrebe AI-ja imaju radnici u Njemačkoj kao motoru gospodarstva EU-a. Za očekivati je bilo da taj postotak bude znatno viši od izmjerenih 28,6 posto radnika koji koriste AI. Za vratom Nijemcima, kao i u mnogim drugim sektorima, pušu Poljaci s čak 28,5 onih koji se služe AI alatima u svojoj svakodnevnoj djelatnosti.
Jedno je sasvim sigurno, a to je da alati umjetne inteligencije postaju sve kompleksniji i razvijaju se u smjeru koji je sada već jako teško predvidjeti. Činjenica je, dakako, i to kako uz pogodnosti i beneficije u poslovanju koje neminovno nose sa sobom, AI alati će mnoga radna mjesta poslati u ropotarnicu povijesti i to je cijena koju ćemo platiti za ovaj napredak.
Otvori KEKS Pay
