U posljednjih 18 godina Bosna i Hercegovina je po osnovi cestarina i trošarina na naftu prikupila 15,5 milijardi KM. Prema podacima Ministarstva financija i riznice BiH, najviše novca po toj osnovi prikupljeno je u 2021. godini, i to 1,187 milijuna KM. Po osnovi trošarina od 2006. do 2023. godine ukupno su prikupljene 8,4 milijarde KM, a po osnovi cestarine i namjenske cestarine koja se koristi za izgradnju autocesta, prikupljena je 7,1 milijarda KM.
Inače, osim trošarine na naftu i naftne prerađevine, na svaku litru nafte plaća se cestarina koja iznosi 0,15 KM i posebna namjenska cestarina koja je uvedena od srpnja 2009. godine. Tada je ta cestarina iznosila 0,10 KM, ali je od 1. veljače 2018. godine povećana za još 0,15 KM i trenutačno iznosi 0,25 KM.
Iznos trošarine na naftu i naftne prerađevine, ovisno o vrsti goriva, kreće se između 0,30 i 0,45 KM. Podsjećanja radi, u 2018. godini izmijenjen je Zakon o trošarinama, a među najvećim zagovornicima izmjene tog zakona bio je Lars-Gunnar Wigemark, tadašnji šef Izaslanstva EU-a u BiH.
S domaćim političarima Wigemark je tada obećao intenzivniju gradnju autocesta u Bosni i Hercegovini, što se, naravno, nije dogodilo. Poslije su se brojni stručnjaci, ali i političari pitali gdje je otišao novac, je li potrošen namjenski ili je ipak nestao na proračunskim razinama vlasti. Primjera radi, po osnovi posebne cestarine za izgradnju autocesta samo je Republika Srpska uprihodila 1,2 milijarde KM, a od tada do danas izgrađena je autocesta od Banje Luke do Gradiške u dužini od 34 kilometra te od Banje Luke do Doboja u dužini od 72 kilometra, s tim da su u tijeku radovi na još nekim dionicima, ali oni nisu završeni.
Slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje je od 2009. do 2023. godine samo po osnovi namjenske cestarine prikupljeno 1,8 milijardi KM, a izgrađeno je do sada 126,5 kilometara autoceste. Na ove iznose u Republici Srpskoj i Federaciji BiH treba dodati i “običnu” cestarinu po osnovi koje je u posljednjih 14 godina prikupljeno 3,6 milijardi KM.
