Ovih dana javnost je upoznata s inicijativom iz Udruge banaka o potrebi podizanja trenutačno regulatornog limita od 50 tisuća maraka na potrošačke nenamjenske kredite na 70 tisuća, iznoseći pritom argumente poput inflacije, promjene ekonomskih pokazatelja, ali i financijskih potreba stanovništva, piše Večernji list BiH.
Pitanje otpornosti
No pitanje promjene regulatornog okvira, objašnjavaju pak za Večernji list iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH, potrebno je promatrati multidisciplinarno, vodeći računa o makroekonomskoj stabilnosti, ali i interesima građana i gospodarstva, uz poruku da je dosadašnji regulatorni okvir pokazao kontinuiranu stabilnost i dinamiku rasta kreditiranja građana, ali i kvalitetu portfelja. Agencija kao regulator aktivno prati tematiku zaduživanja, uključujući uvažavanje i razmatranje inicijativa, no uz istodobnu potrebu za mjerama koje će potvrditi stabilnost kreditnog rasta, ali i visoku razinu otpornosti na moguće šokove.
Pomoćnik direktora za superviziju banaka u Agenciji za bankarstvo Federacije Admil Nukić za Večernji list ističe značaj pažljivog razmatranja ovakvih inicijativa u širem kontekstu financijske i makroekonomske stabilnosti, vodeći pritom računa o interesima građana i stabilnosti gospodarstva, ali i banaka, te podsjetivši i na dinamiku rasta kreditiranja.
U svakom slučaju, naglasio je kako je fokus spriječiti mogući scenarij potrošačkog balona. U prijevodu, odluke ovakvog tipa nikada se ne donose po nekom automatizmu, već traže pažljivo sagledavanje makroekonomskih i financijskih pokazatelja, ali i pozicije BiH i njezina gospodarstva koje se ne može mjeriti s nekim razvijenijim ekonomijama u kojima rast potrošačkog kreditiranja u pravilu vodi multipliciranju učinka na gospodarsku aktivnost i BDP. U BiH pak značajan dio potrošnje ima uvozni karakter, zbog čega povećanje potrošačkog kreditiranja može u većoj mjeri rezultirati rastom uvoza i vanjskog deficita, umjesto povećanjem domaće proizvodnje i produktivnih kapaciteta. Dodatni razlog za oprez proistječe iz činjenice da se najveći dio plasmana stanovništvu odnosi na nenamjenske gotovinske kredite. Takvo kreditiranje može kratkoročno povećati raspoloživi dohodak i potrošnju, ali istodobno povećava buduće obveze kućanstava.
Dobri rezultati
Ovo su samo neki od argumenata koji idu u smjeru zaključka da pitanje rasta limita traži sveobuhvatne analize.
Agencija svaku promjenu i inicijativu razmatra u širem kontekstu financijske i makroekonomske stabilnosti. Paralelno s početkom primjene novog regulatornog i izvještajnog okvira za praćenje kreditne aktivnosti banaka i mjera usmjerenih na dužnike u 2026. godini, Agencija je intenzivirala prikupljanje, obradu i analizu podataka o kreditnoj aktivnosti banaka, razini i strukturi zaduženosti stanovništva, kvaliteti kreditnog portfelja i kretanju kreditnog rizika. Ključni pokazatelji trenutačno su stabilni i upućuju na dobre rezultate dosadašnjeg regulatornog pristupa. Ipak, rizici rasta zaduženosti ostaju prisutni i zahtijevaju kontinuirano praćenje i potpuno razumijevanje iz različitih perspektiva svakog sudionika na tržištu. Iz pozicije regulatora, to uključuje uvažavanje i razmatranje inicijativa, ali i potrebu za mjerama koje će pridonijeti dugoročnoj održivosti kreditnog rasta i otpornosti sustava na potencijalne ekonomske i druge šokove povezane s potrošačkim kreditiranjem.
Dosadašnja iskustva u primjeni regulatornog okvira potvrđuju da je kreditiranje stanovništva zadržalo stabilnu dinamiku rasta i uz postojeća ograničenja, uz očuvanje zadovoljavajuće kvalitete kreditnog portfelja. To upućuje da postojeći okvir nije onemogućio bankama odgovoriti na opravdane potrebe stanovništva niti je predstavljao prepreku normalnom razvoju kreditnog tržišta, ali istodobno potvrđuje potrebu za kontinuiranim praćenjem održivosti kreditnog rasta i otpornosti dužnika.
Otvori KEKS Pay
