Naslovnica Vijesti

Teško je, gotovo nemoguće, baviti se i medicinom i politikom u isto vrijeme. Morate odabrati jedno

14. ožujka 2019. u 11:30 0 komentara 789 prikaza

Žene u politici u BiH još uvijek su nedovoljno zastupljene na svim razinama vlasti. Ali bilo da su zastupnice, izaslanice, predsjednice..., uvijek prave taj prepoznatljiv iskorak. Liječnica koja je pokušala kroz mandat zastupnice u državnom Parlamentu učiniti pozitivne promjene za društvo, poboljšati sustav i zaštitu pacijenata, boriti se za bolje okruženje, politički ambijent u kojem će ljudi ostajati, a ne odlaziti, pomoći svome, hrvatskom narodu je prof. dr. sc. Monika Tomić, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti SKB-a Mostar i dekanica Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. S dr. Tomić razgovarali smo o politici, zdravstvu, stanju u BiH, problemima i promjenama.

Kako gledate na postizbornu situaciju u BiH, pokušaje okupljanja većina i očito stvaranje nacionalnih blokova?

Za Hrvate u BiH postizborna situacija je evo, nažalost, već treći put nezadovoljavajuća. Pri tom mislim na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH te biranje hrvatskih izaslanika u Dom naroda Parlamenta FBiH. Hrvatski član Predsjedništva BiH izabran je bošnjačkim glasovima te Hrvate u Predsjedništvu BiH predstavlja osoba koju Hrvati nisu izabrali. Nadalje, u Domu naroda FBiH Hrvate predstavljaju Bošnjaci koji se deklariraju Hrvatima samo za potrebe zauzimanja pozicije hrvatskih izaslanika u Domu naroda FBiH. To je jedna loša praksa koja stvara gorčinu i nezadovoljstvo kod hrvatskog naroda. Nažalost, kada je ovaj problem u pitanju, ne poštuje se presuda Ustavnog suda BiH te sve to stvara nezadovoljstvo i zabrinutost hrvatskog puka za egzistenciju Hrvata na ovim prostorima. Bez promjene Izbornog zakona, koji će osigurati podjednaka prava za sva tri konstitutivna naroda, neće se moći ići naprijed.

Bili ste zastupnica u državnom Parlamentu, kako biste opisali svoj mandat i biste li nešto promijenili?

Uvijek sam naglašavala da je medicina moja ljubav i životni poziv. Iako priznajem da je teško, gotovo pa nemoguće, baviti se i medicinom i politikom u isto vrijeme. Morate odabrati jedno. U Parlamentu BiH entuzijazam i volja za dobre promjene postojali su kod većine pojedinaca, a vjerujem i na drugim razinama vlasti, ali, konkretno, teško se bilo dogovoriti i oko najbanalnijih i najobičnijih stvari koje će pomoći građanima BiH i, nažalost, uvijek je presudno iz koje stranke prijedlog dolazi. U Parlamentu BiH tijekom prošlog mandata bilo je zastupnika koji su realno sagledavali problem, ali, općenito, ni oni nisu išli izvan okvira političke opcije kojoj su pripadali. Mislim da će situacija takva i ostati sve dok se ne dogodi promjena Izbornog zakona koji će Hrvatima osigurati jednaka prava kao i drugim konstitutivnim narodima, tek se onda može krenuti dalje. Postavimo dobre temelje i na njima ćemo graditi stabilan dom.

Kako komentirate prilično velik broj liječnika u politici? Neki kažu da time gube i medicina i politika, ali ima i onih koji to smatraju pozitivnim trendom?

Ne bih rekla da ih je velik broj jer ako pogledate udio i drugih struka u političkom životu, primjerice pravnika, inženjera, ekonomista, vidjet ćete da to i nije velik broj. Nadalje, sastavni dio vlasti je i područje zdravstva, tako da je nužno i poželjno da područje zakona, propisa i prava u zdravstvu uređuju liječnici koji najbolje razumiju potrebe zdravstvenog sustava, kao i potrebe stanovništva koji koriste usluge u zdravstvu. Također, liječnici su sastavni dio društva, a time imaju pravo, možda i neku moralnu obvezu, sudjelovati i u političkom životu kao i svaki drugi građanin, bez diskriminacije.

Kakvo je danas stanje u zdravstvu BiH? Je li najveći problem nedostatak novca, odlazak kadra ili nešto treće?

Problemi u zdravstvenom sustavu mnogostruki su, a rekla bih i kronični. Nedovoljna ulaganja u zdravstvo odgovornih te neadekvatno plaćanje svih usluga koje se obavljaju unutar zdravstvenih ustanova odražavaju se na cijeli zdravstveni sustav. Takvi problemi nisu samo u zdravstvu, nego i školstvu, socijalnoj zaštiti i mirovinskom sustavu. Ta situacija već se godinama ne mijenja. Trenutačno se cijelo društvo susreće s problemom odlaska ljudi iz države, pogotovo mladih i školovanih, pa tako i liječnika i srednjeg medicinskog kadra. Konkretno, mi najviše osjetimo odlazak srednjeg medicinskog kadra koji odlazi većinom zbog nesređene političke situacije u BiH, boljih primanja, osjećaja sigurnosti, boljom zaštitom prava iz svih oblasti svakodnevnog života. Nekako imam dojam da je svima dosadilo čekati na bolje sutra, zavladao je opći pesimizam u društvu, iako se događaju i pozitivne promjene. Nedavno smo imali povećanja plaća za radnike u zdravstvu, ali ni to samo nije više dovoljno da se zadrže ljudi. Nezadovoljstvo postojećim stanjem u društvu je presudno.

Sveučilišna klinička bolnica Mostar nastoji se etablirati kao istinski regionalni zdravstveni centar. Koliko se uspjelo u tomu?

Unatoč svim problemima, nedovoljnom ulaganju u zdravstveni sustav i malim sredstvima iz proračuna koja se izdvajaju za SKB Mostar, uspjeli smo održati i poboljšati razinu zdravstvene zaštite i usluge za ljude koji gravitiraju prema SKB-u Mostar, a to je zaista velik broj ljudi, cijeli HNŽ, ZHŽ, HBŽ. Najveću ulogu u razvoju bolnice i to da danas imamo jednu vrhunsku bolnicu imao je ravnatelj SKB-a Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić, kojeg jedino mogu nazvati “mađioničarem”. S obzirom na veličinu SKB-a Mostar i broj pacijenata, uvijek su se osiguravali lijekovi za pacijente, nikad nismo imali pritužbe od nadležnih institucija za ikakvu iracionalnu potrošnju lijekova, svi su se dijagnostički, terapijski i kirurški zahvati izvršavali na vrijeme, kakva god situacija bila, rad se odvijao nesmetano. Uvedene su brojne nove i suvremene dijagnostičke i terapijske metode. Razvijena je kardiokirurgija, onkologija, neurokirurgija, trenutačno kod nas radi prof. dr. sc. Josip Paladino, koji je vrhunski stručnjak u polju neurokirurgije, radi se na razvoju transplantacijskog programa, u skorije vrijeme nadamo se da će se obaviti i prva autotransplantacija koštane srži. Teško je i nabrojiti sva postignuća i poboljšanja zdravstvene zaštite u posljednja tri desetljeća u SKB-u Mostar, navela sam samo neke. Što se tiče Klinike za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu, i sami smo velika klinika u sklopu SKB-a Mostar sa 125 bolesničkih kreveta i velikim brojem pacijenata. U našem sastavu je i Centar za dijalizu gdje se sada dijalizira oko 80 pacijenata, otvorene su nove dnevne bolnice, novi kabineti, nove ambulante... Posebno smo ponosni i ističemo naš Klinički odjel za invazivnu, interventnu kardiologiju. U prošloj godini napravili su 1191 koronarografiju. Posljednjih osam godina imamo 24-satnu pripravnost za invazivne kardiologe, a vezana je uz akutna stanja u kardiologiji koja se uglavnom odnose na srčane infarkte. Oni godišnje naprave oko 300 hitnih intervencija. Zasad jedino SKB Mostar u BiH ima 24-satnu pripravnost vezano za akutni infarkt miokarda. Navest ću i još neke opće podatke za Kliniku za unutarnje bolesti s centrom za dijalizu, za prošlu, 2018.: 8331 pacijent liječio se na klinici, u hitnoj internističkoj prijamnoj ambulanti bilo je 8050 pregleda. Zaista velik broj pacijenata. Liječnika nam još uvijek ne manjka, imamo dosta mladih liječnika na specijalizaciji, tako da ćemo uspjeti održati postojeću razinu usluga i ispuniti planirani razvoj. Svake godine broj pacijenata se povećava, moram istaknuti da su nam kapaciteti prepunjeni, zgrada interne klinike sagrađena je 1962., stalno nešto proširujemo, pravimo prilagodbe u skladu s potrebama, ali s obzirom na planirani razvoj i uvođenje novih i dijagnostičkih i terapijskih postupaka, mislim da će nam trebati dosta novog prostora.

Nefrologija je medicinska grana koja se u BiH, zbog ograničenih mogućnosti transplantacije organa, suočava s brojnim problemima. Što smatrate glavnim izazovom za razvoj ove medicinske grane u Mostaru, ali i BiH u cjelini?

Kazala bih da nefrologija u BiH, pa tako i u SKB-u Mostar, nije uopće sporna, imamo vrhunske stručnjake u tom polju. Naime, problemi s kojima se naši pacijenti susreću uglavnom su vezani za transplantaciju, odnosno nedovoljno razvijen program transplantacije u BiH. Problemi vezani za transplantaciju su brojni: pacijenti ne mogu biti uvršteni na liste čekanja za transplantacije u europskom sustavu transplantacija (Eurotransplant), nepostojanje donorske mreže u BiH, nepostojanje ili nedovoljna definiranost zakonskih okvira, neosviještenost građana o važnosti doniranja organa. U zdravstvenom sustavu treba se osigurati potpora programu transplantacije vezano za medicinsku opremu, prostor i edukaciju transplantacijskih timova. Konkretno, SKB Mostar već je počeo raditi na edukaciji transplantacijskih timova koji će biti uključeni u transplantacijski program, značajnu pomoć u tomu nam pruža KBC Zagreb, to iznimno cijenimo jer, kako je poznato, Hrvatska je u europskom vrhu što se tiče broja obavljenih transplantacija.

Kakvi su podaci kada je u pitanju transplantacija bubrega u BiH i broj dijaliznih pacijenata?

Prema podacima od prošle godine, u BiH se u posljednjih 20 godina obavilo 307 transplantacija organa, za usporedbu, Hrvatska godišnje obavi više od 300 transplantacija. U BiH se otprilike godišnje obavi nekoliko transplantacija bubrega. Na listi čekanja u federalnom Ministarstvu zdravstva nalazi se 219 pacijenata koji čekaju bubreg. Koliko je poznato, u RS-u i Distriktu Brčko ne postoje liste čekanja. Broj pacijenata na dijalizi je oko 3000, njima je jedina nada transplantacija bubrega. Iz podataka je vidljivo da je transplantacija u BiH u “povojima” već dugi niz godina. Što se tiče SKB-a Mostar, trenutačno imamo 97 pacijenata u Centru za dijalizu, 83 pacijenta su u programu hemodijalize, tri puta tjedno, a 14 pacijenata je na peritonejskoj dijalizi. U Centru za dijalizu imamo 27 hemodijaliznih aparata, ali je potrebna redovita obnova ovog fonda kako bismo održali, ali i poboljšali razinu usluge.

Centar za hemodijalizu izgrađen je 1983., to je zgrada montažnog tipa, u razgovornom žargonu “baraka”, i često imamo razne popravke, ali je potrebno iznaći rješenje koje će podržati i pomoći sve razine vlasti i lokalne zajednice kako bi se napravila nova zgrada za dijalizu te apeliram na nadležne da nam pomognu u rješavanju ovoga gorućeg problema.

Liječnica ste koja je poznata po pristupu pacijentima. Koliko je u vašem poslu i grani medicine kojom se bavite to važno, kao i pravodobna dijagnostika? 

Pravilna komunikacija s pacijentom je od presudnog značaja pri dijagnosticiranju bolesti, ali i oporavku. Kroz taj razgovor doznajete sve o pacijentovim tegobama, na osnovi toga postupate dalje. Kroz razgovor s pacijentom stvarate jedan odnos povjerenja, topla ljudska riječ uvijek je bila i lijek za dušu. Svatko tko je došao u bolnicu, došao je sa svojim problemom, prestrašen, zabrinut za zdravlje, život te je iznimno važno, osim pravodobne dijagnostike, imati obitelj uz sebe, kao i medicinski tim koji će pacijenta razumjeti, ohrabriti i dati mu snage za borbu s bolesti. Nažalost, komunikacija zna često izostati te smo upravo zbog toga na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru uveli i predmet “Komunikacijske vještine” jer će i naši studenti kao budući ljekarnici, biokemičari komunicirati s pacijentima, davati savjete i riječi ohrabrenja.

Dekanica ste Farmaceutskog fakulteta. Postavljeni su temelji za zgradu... Kako napreduje, koliko imate studenata i koliko se Farmacija razvija?

Farmaceutski fakultet osnovan je 2011. Evo, već su tri generacije uspješno završile studij farmacije i svi su našli posao, još uvijek je potražnja za farmaceutima velika. Danas imamo ukupno 166 studenata na pet studijskih godina. Farmaceutski fakultet od početka je smješten na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti, koristimo prostore i drugih fakulteta u sklopu Sveučilišta i SKB-a. Izgradnja vlastite zgrade od početka je bila prioritet te smo projekt završili i postavili kamen temeljac prošle godine. Nadam se da ćemo uskoro započeti i na radovima te da će studenti farmacije imati svoj prostor, odnosno sve uvjete studiranja koji će biti u skladu sa standardima koje zahtijeva jedan fakultet farmacije.

Kako, po vama, napraviti bolju sinergiju fakulteta i tržišta rada, uvesti nove smjerove ili napraviti neki iskorak?

Sveučilište u Mostaru uspješno je provelo integraciju svih svojih sastavnica. Prošli smo sve potrebne procese akreditacije zbog kojih smo priznati u BiH i europskim državama, a samim time konkurenti na tržištu rada. Što se tiče Farmaceutskog fakulteta, potražnja za farmaceutima još uvijek je velika. Sveučilište prati potrebe tržišta te se prema tome i usklađuju programi. Na studiju farmacije uvedena je i biokemijska skupina predmeta, tako da naši studenti, osim u ljekarnama, mogu raditi i u biokemijskim laboratorijima, farmaceutskoj industriji, agencijama vezanim za lijekove i sl. Za sada smo zadovoljni postignutim, međutim, u budućnosti je sigurno da ćemo osluškivati potrebe društva te se prilagođavati tomu.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.