U srpnju 2023. Hrvatska, kao i dijelovi BiH su doživjeli katastrofalnu oluju koja će zauvijek ostati urezana u sjećanjima mnogih i čije su posljedice još uvijek relativno svježe. Ova superoluja, izraz rezerviran za oluje iznimno razornog intenziteta, spustila se u svojoj punoj snazi na dobar dio naše države, ostavljajući za sobom tragove razaranja, ogromne materijalne štete te probleme s kojima se ljudi i danas nose pritom nas podsjećajući na nužnost prilagodbe sve učestalijim i sve intenzivnijim klimatskim ekstremima. Nažalost, ova oluja ostat će zapamćena i po gubitku ljudskih života.
Što je uopće “superoluja”?
Superoluja izraz je koji se koristi za opisivanje iznimno snažnih i razornih oluja koje karakteriziraju ekstremne brzine vjetra i jake kiše, često popraćene bujicama. Ove oluje nastaju uslijed složene kombinacije specifičnih atmosferskih uvjeta koje uključuje konvergenciju zračnih masa prepunih vlage i prisutnost intenzivnog sustava niskog tlaka. U posljednje 2-3 godine, superoluje postale su sve češća pojava, kako u Hrvatskoj, tako i širom svijeta i kada se dogode, njihova razorna moć ostavlja iza sebe značajne materijalne štete uzrokovane poplavama, rušenjem stabala i objekata, prekidima u opskrbi električnom energijom, štetama na infrastrukturi…. predstavljajući tako ozbiljnu ugrozu sigurnosti i dobrobiti zajednice koja je pogođena.
Buran srpanj i posljedice olujnog nevremena
Kada pogledamo s vremenskim odmakom tek tada možemo vidjeti što se ustvari dogodilo. Olujno nevrijeme je u srijedu 19. srpnja 2023., većim ili manjim intenzitetom, zahvatilo ukupno 14 županija i Grad Zagreb. Ulice su se pretvorile u nabujale rijeke dok su vodostaji dosezali rekordne razine. Bujice su progutale domove i poslovne prostore, prisiljavajući stanovnike da potraže utočište na uzvišenjima ili u improviziranim skloništima koja su organizirale hitne službe spašavanja. Rijeke Sava i Drava nabujale su uslijed nemilosrdnih padalina te su izlile iz svojih korita, poplavivši i gradove i sela duž svog toka. Stanovnici su bili suočeni s bolnom odlukom da se evakuiraju ili nadaju pozitivnom razvoju događaja.
Samo u Zagrebu vatrogasci su odradili više od 300 intervencija, a na poslovima sanacije radilo je neprekidno gotovo 1.000 ljudi uz pripadajuću mehanizaciju. Ništa manje intenzivno nije bilo ni u ostalim dijelovima Lijepe Naše, gdje je, prema procjenama, oštećeno više od 2000 objekata te veći broj raznih vozila, a velika šteta zabilježena je i na poljoprivrednim površinama te prometnoj infrastrukturi.
O kojoj količini oborina se radi, najbolje pokazuju podaci iz Zagreba, gdje je zabilježena najintenzivnija količina u kolovozu 1989. i iznosila je 45,0 mm po četvornome metru. Ovaj ekstreman događaj na području Zagreba zorno pokazuje o kakvoj se moćnoj oluji radilo. Količina oborina ne mora predstavljati nužno i snažnu oluju, ali vjetar u kombinaciji s tolikom količinom padalina može uzrokovati puno veću štetu, što se i dogodilo. Zabilježene brzine graničile su s maksimalno zabilježenim povijesnim vrijednostima dok su udari vjetra na pojedinim lokacijama dosezali i apsolutni maksimum.
