U vrijeme modernih tehnologija i novih sadržaja sve češće zapostavljamo knjige, a kultura čitanja sve je manje prisutna i u našem društvu.
BiH i u ovom polju zaostaje
Prema posljednjim objavljenim podacima, u ovoj zemlji je tijekom prošle godine tek jedan posto stanovnika online naručilo knjigu, časopis ili tiskane novine. Infografika prikazuje broj stanovnika koji su u posljednja tri mjeseca 2024. godine kupili knjigu, časopis ili tiskane novine na internetu.
Najviše online kupaca knjiga nalazi se u Irskoj, čak 28 posto stanovništva. Slijede Nizozemska s 23 posto i Danska s 24 posto, dok Njemačka, Francuska i Austrija bilježe po 19 posto. S druge strane, uz Bosnu i Hercegovinu, najniže postotke bilježe zemlje jugoistočne Europe - Albanija (2%), Srbija i Crna Gora (3%) Bugarska (5%).
Prema podacima objavljenim u spomenutoj infografici, Hrvatska se također nalazi pri dnu ljestvice sa svega 5 posto stanovništva koje knjige kupuje na internetu. Čak petina mladih u našoj zemlji nikada nije pročitala knjigu, podatak je to sveobuhvatne studije o mladima u Bosni i Hercegovini koju je provela Zaklada Friedrich-Ebert-Stiftung. Jedno od istraživanja koje je posljednjih godina provedeno u Bosni i Hercegovini, a bavilo se pitanjem čitanja knjige, također je donijelo poprilično porazne rezultate.
Naime, na pitanje čitaju li i koliko knjige, ogroman broj ispitanika izjavio je da voli čitati, ali ne pronalazi vremena za knjigu zbog poslovnih i školskih obveza.
Određen manji broj ispitanika izjavio je da svakodnevno izdvaja vrijeme za druženje s književnih djelima. Posebno zabrinjavaju slučajevi studenata koji su nakon napuštanja srednjoškolskih klupa prestali čitat. Ipak, iz njihovih odgovora vidljivo je kako postoji svijest da bi se trebalo više čitati.
Budućnost knjige
S druge strane, ispitanici koji i, uz obveze, izdvajaju vrijeme za čitanje, otkrivaju tajnu da se uspjeh krije u dobroj organizaciji vremena. Ako ti je nešto dovoljno bitno, pronaći ćeš vrijeme. Ako ne, pronaći ćeš izgovor.
Porazna je činjenica kako je apsolutna većina ispitanika izjavila da uopće ne prati dnevni ni revijalni tisak, već da potrebne informacije pronalazi na internetskim portalima. Razlozi su često ekonomske prirode, besplatna dostupnost informacija na internetu, a potom određeno nepovjerenje prema bh. tisku. Stanje s izdavaštvom, ali i samom knjigom u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuće, rečeno je i prilikom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava.
Ipak, knjiga opstaje na ljubavi onih koji je pišu i na ljubavi entuzijasta koji je znaju promovirati i donijeti do onoga kome ona otvori dušu. Zato se mnogi iz ljubavi prema knjizi posvećuju izdavaštvu. Da ljubitelja pisane riječi još uvijek ima, pokazuje posjećenost sajmova knjige, međutim, riječ je uglavnom o starijim generacijama, onima koji su odrasli uz knjigu i s knjigom, kojima je ona u isto vrijeme bila izvor informacija i zabave, obveza, ali i razonoda te velika učiteljica. Iako za neke staromodna, knjiga je još uvijek jedan od najboljih darova koji širi vidike, oplemenjuje i obrazuje.
