Unatoč još uvijek neoptimističnom okružju koje je izazvano zdravstvenom prijetnjom koronavirusa Svjetska banka najavila je kako se već sljedeće godine svjetsko gospodarstvo, ali i regija zapadnog Balkan te sama Bosna i Hercegovina mogu nadati oporavku, a što je vidljivo po procjenama bruto društvenoga proizvoda (BDP). U izvješću o globalnim ekonomskim izgledima Svjetska banka BiH smješta u društvo i drugih zapadnobalkanskih zemalja, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, koje su, prije svega, uvozno orijentirane. Na njihovo gospodarstvo utjecat će kretanja u zemljama zapadne Europe.
Općenito oporavak
Godine 2017. Bosna i Hercegovina imala je rast BDP-a od 3,2 posto, sljedeće već 3,7, dok je pak prošle godine, zbog gašenja mostarskog Aluminija, došlo do pada BDP-a i iznosio je tek 2,6 posto. Ove godine bruto društveni proizvod bit će u minusu i iznosit će -3,2, dok se sljedeće godine očekuje povratak na stanje s kraja 2019. godine s rastom od 3,4 posto. U odnosu na očekivani rast na kraju ove godine u Bosni i Hercegovini, iz Svjetske banke navode kako je minus čak 6,6 posto. Hrvatska će pak, po istim procjenama, u ovoj godini imati najdramatičniji pad od svih zemalja s -9,3 posto, što su procjene koje su uključivale lošiju turističku sezonu, koja se pak popravila u srpnju i kolovozu. Sljedeće pak godine u RH se očekuje rast od 5,4 posto, prognoziraju stručnjaci Svjetske banke. U Srbiji bi pak ove godine mogao biti najmanji i iznositi -2,5 posto, a sljedeće godine rast od čak 4 posto. U izvješću se upozorava kako je zbog pojave koronavirusa i mjera koje su uvele države jako opterećena potrošnja i ulaganja. U prosjeku, uz ove tri zemlje nastale raspadom Jugoslavije, općenito se na zapadnome Balkanu očekuje da će se BDP u prosjeku smanjiti za 3,2 posto u 2020. godini, ali da će se oporavak do kraja 2021. mjeriti s 4,6 posto. Sve to podrazumijeva da će se potrošači i poslovno povjerenje obnoviti kako bude blijedio utjecaj COVID-19. Jednako tako važnim se smatra stalna politička nestabilnost koja posebno uključuje BiH, Kosovo, Makedoniju, piše Večernji list. Očekivano, navode u Svjetskoj banci, epidemija COVID-19 utjecala je na turizam. Upozorili su kako su se proračuni dodatno povećali kako bi se suzbili štetni ekonomski učinci izbijanja COVID-19. To se, prije svega, odnosi na najavljene pakete pomoći koji uključuju povećanje naknada za nezaposlene i razne transfere.
Prijetnja recesijom
Rizici za BiH i zapadni Balkan uglavnom su vezani za daljnje kretanje epidemije, a posebice u zemljama zapadne Europe. To bi pak dovelo do ponovnoga aktiviranja restriktivnih mjera te štednje u privatnoj potrošnji i smanjenja ulaganja. Još oštrija recesija u jugoistočnoj Europi mogla bi pogoditi regiju ako dođe do pogoršanja pandemije i dugotrajnijih restrikcija. Pandemija predstavlja i srednjoročne rizike, osobito ako budu pokidani opskrbni lanci. Svjetska banka upozorava i na to da bi jako negativne posljedice moglo imati produljenje zatvaranja škola, što ima značajan utjecaj na učenje, stopu napuštanja škole i razvoj ljudskoga kapitala. Svjetska banka upozorava i na opasnost od zaduživanja i ulazak u spiralu dužničkoga ropstva. •
Otvori KEKS Pay
