Vjerojatno prva stvar koja nekom tko dolazi iz Bosne i Hercegovine u Švicarsku odmah postane očita je skupoća. Švicarska je, boksačkim rječnikom rečeno, super teška kategorija za prosječnog turista, fenomen s kojim se bilo čija lisnica teško može nositi. Ipak, ta zemlja nije preskupa samo ljudima iz BiH ili, primjerice, svih drugih dijelova Balkana, skupa je to zemlja za tisuće Nijemaca, Francuza i Talijana koji svakodnevno tu dolaze zarađivati svoju plaću, piše Večernji list BiH.
Drže do kvalitete
Ženeva, kao prijestolnica bankarstva, njezina uža regija i okolica, pa i cijeli Ženevski kanton, standardom još koji postotak odskače od ostatka te zemlje. U Ženevi se nalaze institucije, poput Ujedinjenih naroda, najvećih svjetskih banaka, u pola sata udaljenom gradu Nyonu djeluje institucija poput UEFA-e. Kako bi neki podaci koje ćemo iznijeti u tekstu bili jasniji, moramo navesti kako je 100 švicarskih franaka po tečajnim listama oko 96 eura. Prilično bi vam impresivan mogao biti odlazak u mesnicu. Poznato je kako ljudi s naših prostora vole meso. Cijene u mesnicama u Ženevi ili obližnjem Nyonu su izražene u mjeri od 100 grama... Iako Švicarci imaju u prosjeku veliku kupovnu moć, obično se neće razbacivati kupnjom nekoliko kilograma mesa. Kada ga nabavljaju, obično to čine samo za dan kada će ga i pripremiti. Cijene mesa su paprene. To možete vidjeti i na fotografijama uz tekst. Primjerice, 1 kg goveđeg odreska stoji 91 franak. Goveđa pržolica ima cijenu od oko 55 franaka za 1 kg. Švicarci puno paze na podrijetlo hrane. Mnogi preferiraju meso domaće proizvodnje s posebnim certifikatom za kvalitetu. Primjerice, možete pronaći cijelo pile “labellisé” koje je prilično popularno među potrošačima. “Labellisé”, kako nam je prenio naš vodič, u priliku predstavlja piletinu koja se uzgaja u prirodnom okruženju i koja je veće trajnosti od piletine koja dolazi iz farmskog uzgoja, a ujedno ima i ovjeru ministarstva poljoprivrede. Kilogram takve piletine stoji 20 franaka.
Obožavatelji auta Tesla
Za ručak u restoranu, koji se sastoji od predjela, tjestenine, glavnog jela, deserta i pića, možete bez problema potrošiti 150 franaka. Samo odrezak s rikolom možete platiti 45 - 50 franaka. Espresso i tiramisu u većini restorana u Nyonu platit ćete između 12 i 18 franaka. Kako je i očekivano, cijene u tržnim lancima, poput Migrosa, puno su prihvatljivije. Ipak, bilo kakva roba široke potrošnje koja ima naglašeno podrijetlo, poput švicarskih čokolada, skuplja je nego što je uobičajeno. Ipak, cijene su to s kojima se lisnica prosječnog Švicarca lako može nositi. Brojni Francuzi koji dolaze u Ženevu na posao nisu tako osviješteni kao njihovi domaćini, pa ne kupuju toliko domaće proizvode i nemaju potrošačke navike kao Švicarci koji imaju poseban mentalitet. Nama u BiH bilo bi teško objasniti postojanje hotela za kukce. Još teže bi nam bilo shvatiti kako je netko, obično student etnologije, pored jednog takvog “objekta” volonterski spreman kazati vam neki podatak o vrstama kukaca. Po pričama naših domaćina, Švicarska je, nakon Kalifornije i Norveške, treća zemlja na svijetu po prisutnosti Teslinih električnih automobila. U jednom takvom modelu smo se od 0 do 100 km na sat vozili za manje od 3 sekunde. Ipak, to nije uobičajen tempo običnih ljudi u toj zemlji. Švicarska je dobro uređena pa njezini građani i nisu u nekoj posebnoj utrci s vremenom.
