Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Sve što nije Bekija, Na(h)ija, Brotnjo, Duvno i Rama je - Belevarija

08. veljače 2019. u 16:00 0 komentara 1461 prikaza
Pogledajte galeriju 1/5

Zapadna Hercegovina regija je u jugozapadnom dijelu BiH. Prema jednim izvorima, zapadna Hercegovina prostire se od krajnjeg juga BiH do Ivan planine, Makljena i Ljubuše na sjeveru, od Jablanice i doline Neretve na istoku do granice s Republikom Hrvatskom na jugu i zapadu.

Profesor zemljopisa Mirko Cigić kaže da granica između Hercegovine i Bosne do danas nije jasno definirana te dodaje da bi Ivan planina, Makljen (nekada je sa sjeverne strane prijevoja ispod gostionice “Sičaja” stajao natpis Bosna). Na zapad se granica proteže Radušom i Ljubušom dok je Duvanjski kraj raspolućen na hercegovački dio (južni dio općinskog prostora kulturološki se smatra dijelom Hercegovine), a naselja sjevernije od općinskog središta, poput Šujice, osjećaju pripadnost Bosni.

Hercegovina je na krajnjem sjeverozapadu omeđena livanjskom općinom. Sjevernu granicu istočne Hercegovine prema Bosni čini rub porječja Neretve i Trebišnjice (Ulog i Foča). S istoka je Hercegovina omeđena granicom prema Crnoj Gori dok je s južne i zapadne strane granica prema Hrvatskoj utvrđena Požarevačkim mirom 1718. godine.

Zapadna i istočna

No, ima onih koji zapadnom Hercegovinom smatraju samo područja zapadno od Žovnice do granice RH. Prof. Cigić kaže da je ta granica neutemeljena i da ima političko-teritorijalne konotacije, dodajući da je Neretva razdjelnica između dviju hercegovačkih regija, a ne Žovnica. Dio Mostara koji je izgrađen na desnoj obali Neretve integralni je dio zapadne Hercegovine. Ima onih koji ga drže srednjom Hercegovinom.

“Taj pojam nema logike ako istočni dio Mostara ne pripada srednjoj Hercegovini, zašto bi pripadao samo dio grada koji leži na desnoj obali. U pitanju su dnevno-političke igre”, dodaje prof. Cigić.

Na Wikipediji stoji da zapadnoj Hercegovini pripadaju područja Širokog Brijega, Ljubuškog, Posušja, Gruda i Čitluka. Po nekima tu spada i Tomislavgrad! U gornju, visoku Hercegovinu spadaju Prozor-Rama, Jablanica i Konjic. Niskoj Hercegovini pripada Čapljina i Neum. Istočnu Hercegovinu čine Bileća, Gacko, Ljubinje, Nevesinje, Stolac i Trebinje. Tu neki autori svrstavaju i Foču i Ulog, kao dio kalinovičke općine. Livno pripada Bosni, a mnogi vole reći da je Livno ono “i” u nazivu Bosne i Hercegovine, a neki tako kažu i za Duvno (Tomislavgrad). Prof. Cigić smatra da je ovo tema za širu znanstveno-povijesnu raspravu.

Često čujemo kako postoji bekijska, na(h)ijska i belevarska ganga, bekijska, na(h)ijska i belevarska nošnja. No, brojni Hercegovci ne znaju da žive u Belevariji. Radoslav Dodig je na Međunarodnom znanstvenom skupu “Hum i Hercegovina kroz povijest”, održanom u Mostaru 2009. godine, u svom radu “Etnička, konfesionalna i regionalna imena i nadimci u Hercegovini” istaknuo: “U širem značenju Belevarija (Belavarija ili Beleverija) ime je recentna postanja (XIX. st.) za područje između Neretve, Brotnja, ljubuške Nahije, Gornje i Donje Bekije, Duvna i Rame. U folkloru postoji belevarska nošnja i belevarska ganga. Karakteristična muška nošnja su gaće (hlače) od sukna, s prorezima i svitnjakom. Poznate su kao dio starinske nošnje na Poljicima (gaće na rašpor), Makedoniji, Albaniji, Srbiji i Bugarskoj. Njihov naziv poznat je na više jezika s različitim varijacijama: benevreke, benevrake, benebreke, berevneke, benevrke. Petar Skok nabraja složenice: benevreci, benebreke, benevre, benevrake, berevneke, banovreke, banebreke, barnabreke, barnovreke, barnoveke, brnoveke i dinevraka, s primjerima iz rumunjskog, albanskoga, bugarskoga, turskoga i novogrčkoga jezika. U turskom jeziku sreću se pod imenom menevrek, a u Anadoliji i na Balkanu benevrek. Podrijetlo naziva Belevar može se izvesti iz benevreke – bevere(ke) – benevar i promjenom suglasnika ‘n’ u ‘l’, poput dunum u dulum, u belever i belevar.”

Ima autora koji smatraju da drugi dio riječi dolazi iz latinske riječi bracae (hlače), a prvi dio možda iz turske riječi pembe (pamuk). U Rječniku stranih riječi Bratoljuba Klaića stoji da pojam benevreci dolazi od tursko-talijanske riječi pembe (crven) i bracca (nogavica). Mate Šimundić u svom radu “Govor” naziv belevarka veže uz riječ belava (vrsta sira). Jednom nam je Dodig kazao: “Sve što zapadno od Neretve nije Bekija, Na(h)ija, Brotnjo (Broćno), Duvno i Rama je – Belevarija”!

Imena i značenja

Dodig u svom radu navodi da su Na(h)ijani stanovnici nahije i naglašava da je nahija administrativni osmanski pojam, a označuje upravno područje manje od kadiluka (do desetak sela), prema turskoj riječi “nahiye”. Dodig dodaje da se Nahijom ili Naijom u starije doba zvala današnja općina Ljubuški, osim sjeverozapadnog dijela Klobuka.

Bekija se dijeli na Gornju i Donju i obuhvaća prostor od Imotskoga i Duvna do Veljaka i Ljubotića, današnjih općina Posušje i Grude te dio Ljubuškoga i Širokog Brijega. Dodig naglašava da je u nazivu osmanska riječ Bekiye, što znači ostatak. Izraz je nastao nakon 1718. godine, a označava ostatak Imotskog kadiluka. U Proleksis enciklopediji stoji da je bekija dio kadiluka, koji je preostao Osmanskom carstvu nakon razgraničenja sa susjednim državama. U hrvatskim zemljama postojale su tri bekije: Kostrajnička i Novska, utemeljene poslije Karlovačkog mira (1699.) te Imotska poslije Požarevačkog mira (1718.). U toj enciklopediji stoji da Imotska bekija i danas nosi taj naziv, a obuhvaća područja od Ljubuškog prema Imotskom, Klobuku i Širokom Brijegu.

Ime Brotnjo ili Broćno potječe od biljke broć (Rubia tinctorum) kojom se u srednjem vijeku bojilo sukno. Područje Brotnja (Broćna) uglavnom se poklapa s područjem današnje općine Čitluk. Područje Duvna poklapa se s područjem općine Tomislavgrad. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu planinske, visoke ili gornje Hercegovine na granici prema Republici Hrvatskoj, a okruženo je općinama Livno, Kupres, Rama, Posušje, Imotski i Sinj. Duvno se u rimsko doba znalo Delminium. Dodig u svom “Kulturno-povijesnom vodiču kroz Hercegovinu i Bosnu” navodi: “Što se tiče imena Delminium – Delmini – Dlmno – Duvno najraširenije je pretpostavka da potječe iz ilirske riječi ‘delme’, što znači ovca. Drugi pak tvrde da se u korijenu DEL- ili DAL- krije indoeuropska osnova za dol, dolinu”.

Duvno je u više navrata mijenjalo ime. U srednjem vijeku Duvno je imalo ime Županjac, u osmansko doba Županj Potok i Sedžidedid, za vrijeme Austro-Ugarske ponovno Županjac, od 1928. do 1945. godine Tomislavgrad, a u vrijeme komunističke Jugoslavije Duvno.

No, 1990. godine Duvnjaci su svome mjestu vratili ime Tomislavgrad. Općina Prozor-Rama nalazi se na ušću rijeke Rame u Neretvu. Područje Rame dobilo je ime po istoimenoj rijeci.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.