Prema izvješću organizacije „Human life“ iz 2011., samo su dvije zemlje u Europi iznad razine reprodukcije - to su Malta i Albanija. Među zemljama koje se suočavaju s konstantnim padom nataliteta spada BiH. Taj problem je evidentan u posljednjih dvadesetak godina. Posljednjih nekoliko godina broj umrlih u zemlji premašio je broj rođenih. Statistike govore da se, pored sve manjeg broja rođenih, smanjuje i broj sklopljenih brakova, dok broj razvoda raste. Prema demografskim procjenama, do 2050. godine stanovništvo BiH će se smanjiti za 20 posto, ili za 740 tisuća manje. Većina demografa i statističara, kao i sociologa, uzroke u niskom natalitetu vide u teškoj ekonomskoj situaciji, socijalnoj nesigurnosti i pojačanoj migraciji.
Prava rodilja ugrožena
Podsjetimo, prema podacima državne Agencije za statistiku, u 1996. godini u BiH rođeno je oko 46.500 beba. U 2013. godini registrirano je 30.600 novorođenih. Statističari, točnije demografi, naglašavaju da se situacija posebno pogoršala u posljednjih pet godina. Naime, od 2009. godine BiH konstantno bilježi negativan iznos prirodnog prirasta, što će reći da je broj umrlih veći od broja rođenih. U 2009. godini taj minus iznosio je 354 osoba, a podaci za 2013. govore da je taj godišnji minus po osnovi prirodnog prirasta iznosio 4978 osoba. Na nizak natalitet u BiH velikim dijelom utječe i neuređeni sustav raspodjele rodiljskih naknada. To je posebno izraženo u Federaciji BiH gdje su prava rodilja različita od županije do županije. Ispada da samo rodilje koje su zaposlene u javnom sektoru, bilo da su to proračunske ili izvan proračunske organizacije, primjerice zdravstvo i obrazovanje, imaju solidnu rodiljsku naknadu.
Nije stvoren ambijent
Zanimljivim se čini i podatak da mnogi parovi djecu dobivaju izvan BiH. Upravo zbog niske socijalne sigurnosti i diskriminacije rodilja, velik broj mladih bračnih parova djecu dobiva izvan granica BiH, prije svega u Hrvatskoj i Srbiji - što zbog nepovoljne poticajne klime za mlade obitelji u BiH, što zbog činjenice da se u susjednim zemljama mogu ostvariti neke pogodnosti kojih u BiH nema. Drugim riječima BiH još uvijek nije stvorila ambijent da se trend smanjenja nataliteta zaustavi. Dakako, u ovaj problem bi se trebale uključiti i državne institucije. Za pojedine sociologe uzroke višegodišnjeg pada stope nataliteta u BiH osim ekonomskog vide i u emancipaciji žena i trenda malobrojne obitelji. Naime, sve više žena i muškaraca stupa u zajednicu bez službenog njenog ograničenja i, naravno, takve zajednice su po svojoj prirodi malobrojne, rodi se ili jedno dijete ili nijedno. S druge strane, emancipacija žena utječe na to da mnoge žene postaju majke bez toga da su službeno u braku. No, to nije specifičnost BiH, riječ je o trendu koji bilježe i mnogo razvijenije zemlje.
