Naslovnica Vijesti

Stvaramo ‘sveučilište budućnosti’

08. prosinca 2017. u 09:30 0 komentara 299 prikaza

Sveučilište u Mostaru slavi 40 godina postojanja. Tijekom prošlih desetljeća puno se toga radilo i gradilo kako bi ova institucija postala jedna od vodećih u BiH i šire. O svim sadašnjim izazovima, ali i budućim planovima te projektima razgovarali smo s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Zoranom Tomićem.

Rektore Tomiću, Sveučilište u Mostaru nalazi se u većoj “brzini”, kako ste istaknuli. Više je povoda za ovaj razgovor. Jedan od njih je izlazak prvog broja sveučilišnih novina “Universitas Mostariensis”. Zašto novine?

- Senat Sveučilišta u Mostaru donio je odluku o pokretanju našega lista, novina u suradnji s Večernjim listom BiH. Ove novine rade se po uzoru na hrvatska i europska, pa i svjetska iskustva. Svrha im je informiranje unutarnje i vanjske javnosti o onome što radimo, koje odluke donosimo i kako se integriramo u društvo.

U tu svrhu organizirali ste i Prvu sveučilišnu klauzuru?

- Da, cilj nam je bio okupiti sve donositelje odluka na Sveučilištu, primarno na fakultetima, te otvoriti dijalog za, kako sam ga nazvao “sveučilište budućnosti”. Kao rektor, izložio sam dvadeset strateških pitanja i o njima, ali i drugim odnosima, posebice s osnivačima, razgovarali smo dva dana. Bilo je to prvo okupljanje menadžmenta do sada i Klauzura je imala važnu ulogu u budućem pogledu na rad i izazove Sveučilišta.

Prije toga održali ste radne sastanke sa svim fakultetima?

- Bilo je to dobro iskustvo za pripremu Klauzure. Podijelili smo promišljanja o budućim procesima. Skenirali smo probleme i iznijeli svoje ideje. Ti razgovori dobar su temelj za međusobno razumijevanje i dizajniranje novih odluka te procesa na Sveučilištu.

Danas slavite 40 godina postojanja Sveučilišta?

- Naše Sveučilište u svom grbu ima tri važna datuma. Godinu 1895. kojom obilježavamo početak visokog obrazovanja u Hercegovini. Godina 1977. početak je institucionalnoga visokog obrazovanja koje je do 1992. organizirano kroz Univerzitet “Džemal Bijedić” i smatramo se dionikom te sljednicom ovog procesa. Treća godina u našem identitetu je 1992. i početak rada Sveučilišta u Mostaru sa službenim hrvatskim jezikom. Danas obilježavamo naše rezultate, uspjehe, ali i promišljamo budućnost. Ove godine, za našu obljetnicu, dodijelit ćemo niz priznanja zaslužnim pojedincima za razvitak Sveučilišta.

U dva mjeseca rada novog menadžmenta održali ste pet sjednica Senata i donijeli niz važnih odluka?

- Sveučilište se nalazi u vrlo dinamičnom i promjenjivom okruženju. Promjene u društvu su brze. Ako se ne prilagodimo, ako ne prepoznamo znakove vremena, izgubit ćemo bitku za budućnost. Stoga smo odlučni mijenjati se, odgovoriti na sve izazove te iz ovog društvenog procesa izaći jači i bolji.

Iza vas su dvije važne reakreditacije. Kako su prošle?

- Da, Sveučilište je prošle godine imalo institucionalnu akreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i unapređenje kvalitete Bosne i Hercegovine. Zadovoljni smo tim procesom. Određene sugestije koje smo dobili od akreditatora ozbiljno smo razmotrili kako bismo unaprijedili sve procese na Sveučilištu. Druga akreditacija odnosila se na suradnju s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje RH, koju su proveli stručnjaci iz sedam zemalja Europe. Razumije se kako ta akreditacija nije bila nužna. Ona je bila odraz naše želje da vidimo gdje smo u odnosu na europske standarde u visokom obrazovanju. Zadovoljni smo rezultatima te analize i sretni smo zbog preporuka i izazova koji proizlaze iz te analize.

Na što su vas međunarodni stručnjaci u ovom procesu upozorili? Koje su to preporuke ili izazovi za Sveučilište u Mostaru?

- Tri su ključna izazova prema preporukama AZVO-a, tj. međunarodnih stručnjaka. Prvi je integracija Sveučilišta, drugi izrada nove strategije Sveučilišta i treći financijska stabilnost. Kroz cijelo izvješće provlači se i četvrti strateški izazov, a to je kvaliteta nastave i nastavnoga procesa. Taj četvrti izazov dobio je pozitivnu ocjenu, no postoji stalna potreba za unapređenjem kvalitete nastave.

Vratimo se integraciji. Jesu li započele aktivnosti?

- U svom programu u kandidaturi za rektora istaknuo sam integraciju kao ključni izazov. Senat Sveučilišta u Mostaru donio je odluku o ulaska u integracijski proces. Formirali smo Povjerenstvo za integraciju koje vodi prorektor prof. dr. sc. Zdenko Klepić. Zadaća Povjerenstva je iznalaženje optimalnog modela kao platforme za raspravu na Sveučilištu. Dakle, nakon dolaska do modela, Senat, zajedno sa svojim sastavnicama, fakultetima, otvorit će široku i otvorenu raspravu o budućnosti integriranog Sveučilišta. Želim naglasiti kako se Sveučilište želi integrirati, a ne centralizirati.

Što sve objedinjuje integracija i koji su rokovi?

- Pet je elemenata integracije - akademska, pravna, organizacijska, financijska i društvena. Dali smo si kratke rokove. Određeni procesi trebaju završiti do ljeta, pa i nešto ranije jer moramo spremni dočekati novu akademsku godinu. Da se razumijemo, proces integracije će trajati više godina, ali financijska i organizacijska, pa i pravna integracija morat će se većim dijelom završiti do ljeta. Akademska integracija je dobrim dijelom završena, a na društvenoj integraciji stalno radimo.

Strategija? Jeste li započeli s aktivnostima?

- Zajedno s integracijom odvijaju se i aktivnosti na oblikovanju nove strategije Sveučilišta u Mostaru. Taj proces koordinira prof. dr. sc. Vlado Majstorović, naš prorektor i bivši rektor. Prof. dr. sc. Majstorović ima veliko iskustvo i znanje. Okupili smo tim koji čine menadžment Sveučilišta i predstavnici fakulteta. Imamo pomoć i Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH koja nam je stavila na raspolaganje svoja iskustva i znanja te rad svojih stručnjaka u ovom povjerenstvu. Očekujem kako ćemo na proljeće voditi široku javnu raspravu u koju želimo uključiti sve ciljane skupine zainteresirane za strateško pozicioniranje Sveučilišta u društvu. Rok nam je kraj ove akademske godine. Strategija bi trebala biti temelj “sveučilišta budućnosti”.

U svojim javnim nastupima isticali ste i niz drugih prioriteta i izazova Sveučilišta. Jedan od njih je bolja povezanost s gospodarstvom?

- Suradnja i dijalog s gospodarstvom jedan je od naših izazova. Dugo smo bili “otok u moru” i nismo bili integrirani u društvene procese. Sada želimo dinamizirati te odnose. Više je ključnih razloga za jaču povezanost s gospodarstvom. Suradnjom u izradi strategije i nastavnih planova i programa želimo školovati stručnjake za tržište, a ne zavode za zapošljavanje. Drugi cilj je pokrenuti nove zajedničke projekte koji će biti od interesa za akademsku zajednicu, ali i gospodarstvo. Ta suradnja treba doprinijeti našem trećem cilju - opremanju novih laboratorija za istraživanja na Sveučilištu. Također, svrha ove suradnje je razmjena znanja. Želimo što više naših studenata u praksi u gospodarskim subjektima. S druge strane, želimo stručnjake iz prakse dovesti na Sveučilište kako bi studentima prenijeli svoja znanja, spoznaje i iskustva. Na koncu, povećanje studenskih stipendija jedan je od naših razloga za intenziviranjem suradnje.

Internacionalizacija Sveučilišta također je istaknuta kao prioritet u vašem mandatu?

- Međunarodnoj suradnji i internacionalizaciji Sveučilišta dat ćemo novu dimenziju. Nalazi nam se u vrhu prioriteta. Prorektorica prof. dr. Sanja Bijakšić samo u dva mjeseca podigla je taj segment Sveučilišta na višu razinu. Potpisana je ili čeka potpisivanje s pet novih sveučilišta, a ostvaren je dijalog s više regionalnih i europskih sveučilišta. Ključni izazov je povećanje projekata, razmjene nastavnika i studenata te mobilnost općenito.

Kakva je mobilnost danas na Sveučilištu?

- Sveučilište u Mostaru uključeno je u proces mobilnosti od 2009. i ima trend rasta, kako odlaznih tako i dolaznih studenata i nastavnika. U posljednje dvije godine taj broj se značajno povećao, odnosno s 30 mobilnosti na godišnjoj razini, prema najnovijim podacima, Sveučilište danas ima više od 100 osoba godišnje koje odlaze i dolaze u mobilnost. Oko 85% sveučilišne mobilnosti je Erasmus+ programska mobilnost (više od 80 studenta i nastavnika), 10% je CEEPUS mobilnost - 10 studenta i nastavnika, 5% se odnosi na ostale fondove i izvore za mobilnosti. Od ukupne sveučilišne mobilnosti, više od 70% je odlazna mobilnost, tj. više od 70 osoba, kako studenta tako i nastavnika Sveučilišta u Mostaru, boravi godišnje na različitim sveučilištima EU. Ukupna dolazna mobilnost je 20% i odnosi se na studentsku mobilnost. Pet do deset studenata godišnje boravi u mobilnosti na našem Sveučilištu. Zastupljenost ženskog spola je iznad 60% u ukupnoj mobilnosti. Dakle, više od 60 pripadnica ženskog spola sudjeluje u ukupnoj mobilnosti na Sveučilištu.

Koja su najčešća studijska područja za mobilnost i gdje borave studenti?

- Humanistička, društvena, tehnička te prirodne znanosti. Trenutačno naši studenti borave u Austriji, Češkoj, RH, Sloveniji, Belgiji te Kini, a u ljetnom semestru, osim navedenih sveučilišnih zemalja, program razmjene za naše studente odvijat će se još na sveučilištima u Španjolskoj, Francuskoj, Poljskoj i Estoniji. Također, ove akademske godine naše Sveučilište prima studente iz Austrije, Češke, Poljske te Estonije, kao i nastavno osoblje, uz navedene programske zemlje, još iz Portugala, Slovenije, Hrvatske, Kine, Francuske te Španjolske.

Spomenuli ste kvalitetu nastave. Rekli ste kako je međunarodna akreditacija pozitivno ocijenila taj segment organizacije Sveučilišta?

- Niz je parametara koji idu u prilog toj ocjeni. U ovih 40 godina rada Sveučilišta stekli smo značajan broj kadrova i znanstvenika. S druge strane, imamo i jedan značajan dio gostujućih profesora, mislim najboljih s drugih sveučilišta, koji doprinose kvaliteti nastave. U cjelini studenti jako pozitivno ocjenjuju naše nastavnike i njihov pristup te izvođenje nastave. Na te činjenice gledamo pozitivno. No, u isto vrijeme želimo kvalitetu nastave podići na značajno višu razinu i biti bolji nastavnici i profesori. Poseban su nam izazov mlađi kolege koji ulaze u nastavu. Oni moraju proći posebne oblike edukacije kako bi optimalno stekli pedagoške i didaktičke kompetencije.

Imate li nekih projekcija u vezi s tim?

- Senat Sveučilišta u Mostaru donio je odluku o održavanju posebne tematske sjednice vezano uz kvalitetu nastave. Naša pomoćnica rektora za nastavu prof. dr. Vesna Kazazić sa svojim timom priprema ovu sjednicu u cilju optimalizacije kvalitete nastave u budućnosti. Nakon Senata javno ćemo objaviti naše viđenje stanja i projekciju kako biti bolji i u skladu s europskim standardima.

Novi nastavni programi, tj. novi studiji. Kakva je projekcija razvoja u tom smjeru?

- Novi studijski programi moraju biti u skladu s potrebama društva, pa i tržišta. Jasno je da je danas jedan broj studijskih programa izravno vezan uz identitet Sveučilišta i doprinosi snažno našoj društvenoj integraciji. Oni kao takvi će ostati. Nove studijske programe vidimo više interdisciplinarno. U dijalogu sa svim dionicima Sveučilišta, prije svega gospodarstvom, moramo osmisliti nove interdisciplinarne studijske programe. Takvih programa ima u Europi i nema razloga da ih ne bude kod nas. Sada promišljamo kako dizajnirati nove programe, a koje mogu izvoditi ekonomija, pravo, politologija i drugi fakulteti.

Treći ciklus, doktorski studiji...

- Agencija za znanost i visoko obrazovanje RH ponudila je pomoć u tematskom vrednovanju doktorskih studija. To je prva faza pred akreditaciju trećeg ciklusa. Nakon tog skeniranja donijet ćemo odluke u kojem smjeru se dalje razvijaju naši doktorski studiji. Cilj su novi doktorski studiji na engleskom jeziku i međusveučilišni te međunarodni doktorski studij s dvije jednakovrijedne diplome.

Novi kadrovi. Pomlađivanje Sveučilišta. Imate li projekcije u tom smjeru?

- Prema našim analizama, Sveučilište u Mostaru je “staro” sveučilište. Prosjek stalno zaposlenih je iznad 50 godina. Još uvijek nemamo odgovor na to pitanje, ali smo ga svjesni. Moramo naći načina kako privući nove kadrove kroz doktorske studije i njihovo pozicioniranje na Sveučilištu. Razgovarali smo o tom problemu i on će vrlo brzo biti predmet dublje analize te donošenja određenih strateških odluka. Tu nam je potrebna pomoć institucija, osnivača i vlasti. To je problem i Sveučilišta i društva.

Odlukom Senata ušli ste u drugu fazu razvitka Sveučilišta. Što to znači?

- Razvoj infrastrukture Sveučilišta jedan je od strateških koraka. Danas Sveučilište nema dovoljno prostora za svoj optimalan rad. Jedan dio tog prostora je i neuvjetan. Pojedini fakulteti nemaju ni svoju matičnu zgradu. Nakon što smo obišli fakultete i razgovarali s upravama, shvatili smo da je problem prostora nešto s čim se moramo odmah pozabaviti. Prorektor za razvitak prof. dr. Ivo Čolak vodi proces dizajniranja druge faze razvoja Sveučilišta. Naše je opredjeljenje da se najveći dio ovog strateškog projekta provede u kampusu u Rodoču. Time ćemo dobiti jedan novi suvremeni kampus koji će biti optimalan za razvitak Sveučilišta u idućih 50 godina.

Više ste puta naglasili da su studenti na prvom mjestu?

- Sve ove aktivnosti radimo i zbog studenata i njihovih kompetencija. Sa studentima imamo izvrsnu suradnju. Naš Studenski zbor, na čelu s Markom Džoićem, radi izvrsne stvari i za studente i Sveučilište. Otvorili smo kvalitetan dijalog koji treba rezultirati novim idejama i programima. Uskoro ćemo u Senat uključiti i još jednog studenta, tako da će ih u Senatu biti 15%. Zajednički ćemo promišljati i njihovu i budućnost Sveučilišta.

Član ste Rektorskog zbora Hrvatske. Kakva je suradnja?

- Zahvalan sam rektorima javnih sveučilišta u RH za naše pridruženo članstvo i mogućnost da sudjelujemo u razmišljanjima i proiciranju budućnosti Sveučilišta. Ta suradnja za nas je strateška jer nam omogućuje razmjenu informacija, praćenje trendova, ali i sudjelovanje u kreiranju pojedinih odluka, posebice onih koje su važne za Sveučilište u Mostaru. Moram reći da su rektori hrvatskih javnih sveučilišta senzibilizirani za našu poziciju i jako nam pomažu. Povezuju nas akademski motivi i želja za boljim i naprednijim društvom.

Za deset dana preuzimate predsjedanje Rektorskim zborom BiH?

- Da, na zasjedanju 18. prosinca naše Sveučilište će preuzeti predsjedanje Rektorskim zborom/konferencijom BiH. Budući da dijelimo slične probleme i imamo slične ili iste izazove, otvorit ćemo raspravu i tražiti nova rješenja. Pokušat ćemo dinamizirati rad Rektorskoga zbora i nametnuti se autoritetom u pojedinim procesima u BiH. Znanost mora biti bolje tretirana od institucija u BiH nego što je bila dosad. To su naši izazovi. Važan je otvoren dijalog u duhu akademizma.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.