Dolaskom toplijeg vremena svake godine zdravstveni djelatnici zabilježe porast broja uboda krpelja. Češći i dulji boravak u prirodi nešto je što donosi rizik od uboda. Iako struka kaže, pisali su ranije iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, da je tek svaki četvrti krpelj zaražen, problem može nastati ako se krpelj zadrži dulje vrijeme u tijelu i ako njegova krv dođe u kontakt s krvlju pacijenta.
Snažne reakcije
I liječnici pozivaju na oprez jer, kažu, krpelji mogu biti i prijenosnici zaraznih bolesti. Kako je za Nezavisne novine objasnila Sanda Čekić, ravnateljica Doma zdravlja u Sanskom Mostu, ubodi ovih insekata općenito nisu opasni te mogu prouzročiti određenu nelagodu, ali kod osoba koje pate od alergija mogu prouzročiti snažne reakcije, ponekad opasne za život. - Gotovo da nema dana da se građani koji borave u prirodi ne žale na ubode krpelja i u velikom broju slučajeva javljaju nam se pacijenti s već izraženim lokalnim reakcijama upale. Ono što možemo preporučiti jest da pacijenti ne vade sami krpelje jer se u velikom broju slučajeva događa da oni to nestručno urade, tako da jedan dio insekta ostane u tijelu, što može stvoriti dodatne komplikacije - kaže dr. Čekić. Prema riječima ove liječnice, krpelji se kod ljudi najčešće pojavljuju na pregibima i znojem podložnim dijelovima tijela. - Ubod krpelja ne znači odmah i pojavu bolesti. Na mjestu uboda obično se javljaju crvenilo, svrbež i blaži otok, koji mogu potrajati nekoliko dana. Ako se nakon toga pojavi temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, mučnina i pojava osipa, obvezno je javljanje liječniku - objasnila je dr. Čekić za Nezavisne novine. Liječnici ističu kako je najbolja prevencija bolesti koje prenose krpelji izbjegavanje područja gdje se u većem broju nalaze ovi insekti, a to su površine s visokom travom ili gustim grmljem. Najbolji način zaštite od krpelja je nositi odgovarajuću odjeću i obuću (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanijeti na kožu sprej i kreme koji odbijaju insekte prije polaska u prirodu te detaljno provjeriti kožu poslije povratka kući (posebno dijelove gdje je koža najnježnija: iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena itd.). Kod pregleda male djece posebno obratiti pozornost na glavu jer su djeca niska i jako često se krpelj zakači na taj dio tijela.
Dezinfekcija preporuke
Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane ističu da bi osobe koje primijete zakačenog krpelja na tijelu čim prije trebale ga ukloniti čistim rukama i dezinficiranom pincetom tako da se insekt uzme lagano u predjelu glave, odnosno što bliže koži te da se izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez ikakvog uvrtanja, pazeći pritom da se izvuče cijeli insekt bez oštećenja kože i bez ikakve upotrebe ulja, benzina, leda ili nekih drugih preparata. U slučaju da ostane glava ili usni aparat insekta, treba ga pokušati izvući pincetom bez oštećenja kože, u protivnom javiti se liječniku. Bitno je pregledati mjesto uboda, dezinficirati ga te još jednom provjeriti je li sve izvučeno. - Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja. Za osobe koje su profesionalno izložene ubodima krpelja (šumari, vojnici, planinari, lovci...) preporučuje se cijepljenje - kazali su ranije iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.
