Zeleni i ljubičasti kelj nisu toliko zastupljeni u plastenicima i na otvorenom, ali zbog svojih ljekovitih svojstava i lakog uzgoja, zaslužuju veću pažnju.
Što saditi u rujnu?
U rujnu možete sijati i saditi povrće koje dobro podnosi hladnije vrijeme. To su prije svega zimske salate (matovilac, endivija, radič), špinat, blitva, kupusnjače (kelj, raštika, brokula) te luk i češnjak za prezimljavanje.
Još se mogu posaditi rotkvice i grašak za ranu proljetnu berbu.
Ako se nalazite u području s blagom klimom (primorje, Istra), izbor je širi jer se sezona produžuje i na začinsko bilje poput peršina i korijandera.
Želite li kulture koje nisu previše zahtjevne, zeleni i ljubičasti kelj idealni su za tu namjenu.
Zeleni kelj, Brassica oleracea var.sabauda i ljubičasti kelj, Brassica oleracea var.acephala, dvogodišnje su biljke koje spadaju u porodicu krstašica (Brassicaceae), prenosi Agroklub.
Nemaju glavicu kao kupus, rastu na stabljici koja nije jestiva, za razliku od listova koji mogu biti ravni i kovrčavi.
Otporni na niske temperature
Obiluju vitaminom A, B, K i C, kao i kalijem, kalcijem, fosforom i željezom. Imaju malu kaloričnu vrijednost, a dobri su u prevenciji moždanog i srčanog udara, kao i za čišćenje jetre od toksina.
Listovi su laki za probavu, koriste se sirovi, u salatama ili kao varivo, odnosno dodatak juhama i slično. Nakon kidanja listova sa stabljike dolazi do rasta novih.
Mlađi listovi su mekši, stariji tvrđi. Listovi su još ukusniji dolaskom nižih temperatura pa se ove biljke mogu uzgajati i tijekom zime. Može se praviti i sok koji je vrlo hranjiv. Podnose temperature i do -20 stupnjeva.
Najviše vole plodno tlo bogato hranjivim tvarima što znači da bi prije sadnje trebalo dodati dušik, fosfor i kalij odnosno, NPK, u količini od 100 kg po dulumu (1.000 m2 ili 0,1 ha, op.a.).
Navodnjavanje mora biti omogućeno jer biljke vole svakodnevno navodnjavanje nakon sadnje, tj. barem prvih sedam dana. Kasnije se potrebe za vodom smanjuju i dobro podnose sušu, za razliku od ostalih kupusarica.
Napadaju ih stjenice
Što se tiče bolesti poprilično je otporan na biljne bolesti. Napada ga plamenjača, ali ne toliko da bi utjecalo na kvalitetu listova. Kao i sve kupusnjače, napada ga kupusna stjenica kao i ostale stjenice, tj. smeđa i mramorasta.
Dobro reagira na ekološku zaštitu, ako se ne želi upotreba fungicida. Sve kupusnjače, pa i kovrčavi zeleni i ljubičasti kelj, dobro reagiraju na zaštitu s domaćim, nekuhanim mlijekom, ako se tretira protiv stjenica. Za istu namjenu pomaže i ocat za salatu, soda bikarbona. Poželjno je oko stabljika staviti malč kako bi se lakše izborila sa sušom.
Otvori KEKS Pay
