Prema Studiji o stavovima potrošača prema plaćanju u eurozoni, koju je koncem prošle godine objavila Europska središnja banka (ECB) 52 posto svih POS transakcija unutar europodručja prošle godine plaćeno je gotovinom.
Lani je gotovinsko plaćanje bilo najčešće korišten način plaćanja na prodajnim mjestima u 14 od 20 zemalja, među kojima i u Hrvatskoj. Udio plaćanja gotovinom u Hrvatskoj je prošle godine bio 55 posto, 38 posto platnim karticama, tri posto mobilnim aplikacijama, a preostalih četiri posto na druge načine, piše N1.
Prema tim rezultatima, najskloniji plaćanju gotovinom su građani Malte (67 posto transakcija prošle godine), Slovenije (64 posto) Austrije (62 posto) i Italije (61 posto). S druge strane, plaćanju gotovinom najmanje su bili skloni Nizozemci (22 posto plaćanja), Finske (27 posto) i Luksemburga (37 posto).
"Način plaćanja je osobna preferencija"
Prethodno takvo istraživanje Europske središnje banke provedeno je 2022. godine i tada je 59 posto plaćanja u eurozoni bilo obavljeno gotovinom. U dvije godine, dakle, udio gotovinskog plaćanja smanjen je za sedam posto, dok je udio kartičnog plaćanja porastao s 34 na 39 posto. Hrvatska nije bila obuhvaćena ESB-ovim istraživanjem za 2022. jer je euro u Hrvatskoj uveden s prvim danom 2023. godine.
Na pitanje koji način plaćanja smatra preporučljivijim, ekonomski i financijski stručnjak Hrvoje Serdarušić kaže da je na to nemoguće odgovoriti.
"To je osobna preferencija. Netko voli imati više gotovine kod sebe pa većinom plaća karticom. Netko više voli plaćati gotovinom. To je individualno."
Kartica nekad daje lažnu sigurnost
Ipak upozorava na zamku plaćanja karticama u koju je lako upasti.
"Mnogi se zavaravaju pa sve račune plaćaju karticama, često nemaju kontrolu nad tim pa im onda dug buja. Jako puno Hrvata ima minus na računu, iako je Hrvatska narodna banka (HNB) naložila bankama da ukinu prešutna prekoračenja, odnosno minuse na tekućem računu što je donekle dovelo do veće discipline", dodao je Serdarušić.
Disciplinu, financijsku pismenost, a i snagu karaktera smatra ključnima u kontroli plaćanja karticama.
"Ako ljudi ne znaju vladati sobom trebali bi izbjegavati plaćanje karticama koje ljudima daje neku lažnu sigurnost. Isto tako, plaćanje karticama daje veće mogućnosti - omogućava vam brzinu i ne morate sa sobom nositi veliku količinu novca. No ponavljam, sve je to individualno, od čovjeka do čovjeka. Zato je bitna financijska edukacija, da ljudima osvijesti kako se dug u konačnici mora platiti. Lako se uvući u spiralu duga iz koje je poslije teško izvući se", kaže Serdarušić.
Prosječni Hrvat uza se ima 64 eura
Spomenuto istraživanje ESB-a pokazalo je i da stanovnici zemalja članica eurozone na početku dana u svojim novčanicima imaju 59 eura u prosjeku. Najviše gotovine u novčanicima nose Ciprani i Luksemburžani (82 eura u prosjeku) te Austrijanci (80 eura), a uvjerljivo najmanje Nizozemci - tek 35 eura. Hrvati, po tom istraživanju, u prosjeku svakoga jutra kreću od kuće sa 64 eura u novčaniku.
S druge strane, rezultati ovog istraživanja kažu da korištenje gotovine za plaćanje raste kako se povećava prosječna dob. Najveći udio gotovinskih plaćanja (57 posto) bilježi se među osobama u dobi od 65 i više godina, dok mlađi od 40 godina koriste gotovinu za manje od 50 posto plaćanja.
Sitni troškovi kešom, veliki na rate
"Sve više idemo k tomu da se plaća karticama. Osim toga, pitanje je trenutka kada ćemo imati i digitalni euro. Baratanje gotovinom ('cash handling') izaziva troškove i zato mnogi preferiraju kartično plaćanje pogotovo tamo gdje se skupi puno ljudi, kao što će biti na ovom skorom koncertu (Marka Perkovića Thompsona, nap.a.) u Zagrebu.
Turistima koji dolaze u Hrvatsku lakše je otkako smo u eurozoni jer ne moraju voditi brigu o gotovini i odlascima u mjenjačnice.
"U pravilu, sitni troškovi plaćaju se gotovinom, a veliki troškovi karticama, na rate. No, s uvođenjem aplikacija za plaćanja sve je više onih koji i sitne transakcije, poput kave u kafiću, plaćaju karticama", kazao je Serdarušić.
