Velikoj većini bh. građanima od pojave pandemije koronavirusa kada ih na dnevnoj razini dočekuju poskupljenja osnovnih životnih namirnica doslovno treba čarobni štapić kako bi preživjeli mjesec. Novčanici su im sve tanji, a iznosi novca koje izdvajaju za hranu, odjeću, lijekove i režije… kako vrijeme prolazi, sve su veći.
Najteže umirovljenicima
Teško je izdvojiti proizvod ili uslugu čija cijena nije rasla i koji u skorije vrijeme neće ponovno imati promjenu u cijenama. Da je stanje alarmantno i nepodnošljivo kada je riječ o poskupljenjima, stalno upozoravaju i iz udruga za zaštitu potrošača. - Evo, posljednjih dana došli smo do informacije da se iznos sindikalne potrošačke košarice kreće oko 2100 KM, a da prosječna plaća iznosi 1000 KM. Ova prikazana prosječna plaća u većini slučajeva je nedosanjani san velike većine građana u BiH jer znamo na osnovi kojih plaća se računa taj prosjek. Svi smo svjesni da najveći broj građana u BiH radi za minimalac i mi u nekom realnom prosjeku možemo govoriti o nekih 700 KM, a i to je prosječna plaća, a ne ona koju većina građana ima. Kako član četveročlane obitelji koji ima plaću od, primjerice, 600 KM i sam radi može izdvojiti 2100 KM za potrošačku košaricu? - Pita se Zoran Petoš iz Udruge za zaštitu potrošača “Don”. Ističe kako su umirovljenici posebno pogođena kategorija ljudi. - Imamo veliki broj umirovljenika čije mirovine iznose oko 400 KM i svi moraju biti svjesni da oni ne mogu preživjeti mjesec ako im netko sa strane ne pomogne. Dok plate režije, lijekove i terapije koji su im nužni da prežive mjesec, što mislite koliko im novca ostane za osnovne životne namirnice… - kaže Petoš, ističući kako određeni broj umirovljenika nerijetko poseže i za umirovljeničkim kreditima. - Među umirovljenicima imamo veliki broj onih kojima nitko ne pomaže, ne daje im novac zbog čega nerijetko donose odluke za uzimanjem umirovljeničkih kredita što ih dovodi u novo dužničko ropstvo. Oni su primorani kupovati samo nužno, voće i povrće na komad, meso na grame… U situaciji smo da su nam ti ljudi na marginama i svi bismo im trebali pomoći - objašnjava Petoš za Večernji list i dodaje: - Mi iz Udruge smo godinama upozoravali na ta takozvana tiha poskupljenja, međutim, unatrag godinu dana ona su postala sve značajnija, a posljednja dva mjeseca, posebice od početka ove godine, stanje postalo alarmantno. Primjerice, kruh je poskupio i najavljuju se nova poskupljenja svih proizvoda od žitarica, brašna i slično. Poskupljenje goriva također smo imali proteklih dana. Kako je krenulo, uskoro ćemo 2,60 KM plaćati litru goriva, što će biti za veliku većinu građana nepodnošljivo. Svjedoci smo svih godina da poskupljenje goriva izazove lančanu reakciju jer se gorivo koristi za sve. Ali problem je što na kraju najviše ispašta potrošač. Stanje postaje sve teže i krajnje je vrijeme da nadležni reagiraju. Istina, imamo neka blaga povećanja mirovina i smanjenja poreza i doprinosa, barem kada je riječ o RS-u gdje će povećanja plaća biti. Međutim, tolika je inflacija da je takvo povećanje nedovoljno, zanemarivo. Potrebno je uvesti značajnije marže barem na cijene osnovnih životnih namirnica. Novca u proračunu ima i krajnje vrijeme da se nešto poduzme kako se građani ne bi više mislili mogu li kupiti osnovne životne namirnice - zaključuje Petoš u razgovoru za Večernji list.
Veće cijene
Kada je riječ o poskupljenjima, brašno je već poskupjelo za 30 posto, a očekuje se i rast cijena pekarskih proizvoda do 20 posto. Rast cijena brašna neće se zaustaviti na ovome, a glavni razlozi za to su poskupljenje električne energije i rekordne cijene pšenice na burzama. Kako je ranije potvrdio Zoran Kos, predsjednik Udruge mlinara Republike Srpske, vreća bijelog brašna od 25 kilograma sada stoji od 24 do 26 maraka. Za peciva se već izdvaja oko 40 feninga više nego prije nekoliko mjeseci. Više novca izdvaja se i za mlijeko, jaja, piletinu, voće, povrće, ulje, šećer, druge vrste mesa...
Podsjetimo, s prvim danom nove godine građane je u kafićima dočekala skuplja kava, umjesto 1,5 KM, sad je plaćaju 2 KM, a u nekim ugostiteljskim objektima u Sarajevu za ovaj napitak potrebno je izdvojiti čak tri KM.
Poskupljenja nisu zaobišla ni ogrjev. Cijena kubnog metra bukovih drva prošle se godine u Republici Srpskoj kretala oko 85 KM, a iscijepanih 170 KM s dostavom. Ove godine iscijepani kubni metar bukovine stoji i do 200 KM. U FBiH je cijena ogrjevnog drva još i veća. Naime, cijena ogrjevnog drva prošle se zimske sezone kretala i do 90 KM po kubnom metru, dok je danas do 120 KM. Unatrag nekoliko godina među traženijim vrstama ogrjeva je i pelet. Prodavači ove vrste ogrjevnog materijala kažu da je potražnja iznimno visoka, a ponuda mala. Cijena peleta u FBiH po jednoj toni prošle godine bila je maksimalnih 300 KM, a sada iznosi i do 500 KM.
