Bosna i Hercegovina je praktički izgubila još jednu godinu u smislu konkretnog napretka na svom europskom putu, a ako domaće vlasti do kraja godine ne ispune potrebne uvjete za provedbu Plana rasta za Zapadni Balkan, suočit će se s novim smanjenjem sredstava Europske unije, upozorio je danas šef Delegacije EU i posebni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca.
Predstavljajući izvješće Europske komisije o Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, koje je uručio predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, Soreca je rekao da europske integracije formalno ostaju strateški cilj države, ali da se BiH istovremeno sve više udaljava od svog europskog puta.
- Glavna poruka ovogodišnjeg izvješća je nedvosmislena: europske integracije deklarativno ostaju strateški cilj Bosne i Hercegovine, ali istovremeno se zemlja sve više udaljava od svog europskog puta - naglasio je Soreca.
Naglasio je da su se u razdoblju prije Općih izbora održanih 4. listopada pojačale političke podjele, retorika usmjerena protiv europskih integracija i političke izjave koje nisu doprinijele procesima reformi.
- U biti, ako govorimo o konkretnom napretku, ovo je bila izgubljena godina - rekao je.
Međutim, prema njegovim riječima, ovogodišnje izvješće prepoznaje i određene pozitivne pomake, uključujući napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskim politikama, kao i činjenicu da je BiH održala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
Međutim, naglasio je da ukupna slika pokazuje da BiH propušta važne prilike i zaostaje za susjednim zemljama.
- Bosna i Hercegovina treba, prije svega, ukloniti dugogodišnje slabosti u područjima koja nazivamo temeljnim pitanjima, a to su pravosuđe, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja - rekao je.
Posebno je upozorio da je BiH jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja još nije dobila niti jedan euro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU.
- Nedostatak napretka na europskom putu ima stvarne posljedice za svakodnevni život građana. One se ogledaju u zastarjeloj digitalnoj infrastrukturi, visokoj razini onečišćenja, niskokvalificiranim radnim mjestima, nedovršenim prometnim koridorima, te nedovoljno financiranim školama i bolnicama - objasnio je.
Odgovarajući na novinarsko pitanje je li Plan rasta već propuštena prilika ili postoji mogućnost produljenja rokova, Soreca je podsjetio da je Europska unija od početka godine jasno upozoravala da je rok za ispunjavanje potrebnih uvjeta kraj 2026. godine.
- Od početka godine više sam puta naglasio da je rok kraj ove godine. Nažalost, bez stvarnih koraka koji će osigurati pravnu osnovu za provedbu Plana rasta, odluka o smanjenju sredstava je neizbježna - upozorio je.
Naznačio je da će se model financijske potpore uvjetovane provedbom reformi sve više primjenjivati u sljedećem proračunskom ciklusu Europske unije, od 2028. do 2034. godine.
Govoreći o mogućnostima postupne integracije BiH u europske strukture, Soreca je naglasio da građani mogu osjetiti konkretne koristi približavanja EU i prije formalnog članstva.
Među najvažnijim mogućnostima spomenuo je pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), koje bi omogućilo jeftinija i brža prekogranična plaćanja, zatim inicijativu "Roaming kao kod kuće", koja predviđa ukidanje naknada za roaming, te intenzivniju suradnju s europskim agencijama Europol, Eurojust i Frontex.
Također je naglasio važnost proširenih mogućnosti unutar programa Erasmus+ za studente i nastavno osoblje.
- Za dobrobit građana ove zemlje ključno je da Bosna i Hercegovina u potpunosti iskoristi te mogućnosti. Druge zemlje u regiji provode reforme i grade ključnu infrastrukturu koja će osigurati njihov uspjeh u budućnosti, a još uvijek nije kasno da im se i Bosna i Hercegovina pridruži - rekao je.
Soreca je naglasio da nakon izbora očekuje brzo formiranje novih vlada i povratak europskih integracija u središte političkog odlučivanja. Naglasio je da Europska unija ostaje spremna pomoći Bosni i Hercegovini, ali da odgovornost za provođenje reformi mora preuzeti domaća vlada.
- Ovdje smo da pomognemo, pružimo podršku i osiguramo da su sve mogućnosti dostupne, ali potrebna je promjena pristupa domaćih vlasti. Također smo spremni razmotriti nove strategije i načine za postizanje napretka, jer je očito da je Bosna i Hercegovina već nekoliko godina zastala na svom europskom putu - rekao je.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti drugačijeg pristupa Republici Srpskoj, posebno u kontekstu izjava Milorada Dodika o europskim integracijama i položaju tog entiteta, Soreca je naglasio da EU surađuje sa svim institucijama u Bosni i Hercegovini i očekuje konstruktivan angažman od Republike Srpske.
Naglasio je da ustavni i institucionalni sustav odlučivanja u BiH podrazumijeva suradnju sa svim razinama vlasti, ali je istaknuo i problem političkih poruka koje su posljednjih mjeseci dolazile iz Republike Srpske.
- Posljednjih mjeseci imali smo priliku čuti snažan antieuropski narativ koji dolazi iz Republike Srpske. Međutim, naš cilj ostaje isti, a to je što prije dovesti Bosnu i Hercegovinu u članstvo Europske unije - rekao je Soreca.
Na pitanje o sastancima koje je nakon izbora održao s političkim predstavnicima i mogućim koalicijskim partnerima, kao i o planovima za razgovore s političkim akterima iz Banje Luke, rekao je da nastavlja konzultacije sa svim relevantnim predstavnicima vlasti i političkih stranaka.
- Nakon izbora razgovaram sa svim političkim i institucionalnim liderima kako bih procijenio njihovu predanost procesu europskih integracija. Moja jedina poruka je da europske integracije ponovno moraju biti u središtu njihovih političkih programa - naglasio je.
Dodao je da je još prerano govoriti o mogućem sastavu novih vladajućih koalicija, ali je potvrdio da će se razgovori nastaviti sa svim političkim akterima, uključujući i predstavnike iz Banje Luke.