Na današnji dan (18. srpnja) prije 75 godina rodio se književnik i novinar Petar Miloš

Sljedeće godine trebalo bi početi snimanje filma o Rodijaku Ćipi

18.07.2023.
u 14:24

Na današnji dan, 18. srpnja 1948. godine, u Crvenicama kod Tomislavgrada rodio se književnik i novinar Petar Miloš. Godinama je u novinama pisao kolumne o Rodijaku Ćipi, koje su ukoričene u knjige "Legende o Rodijaku Ćipi" i "Ratne legende o Rodijaku Ćipi". Veselko Koroman Miloševu komediju "Rodijaci" uvrstio je u antologiju "Hrvatska drama u Bosni i Hercegovini od Matije Divkovića do danas".

Petar Miloš školovao se u Seonici, Mesihovini, Rakitnu, Viškovcima i Đakovu, gdje je završio gimnaziju, a profesor filozofije i njemačkog jezika postao je diplomiravši na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Da bi se školovao, morao je raditi i teške poslove.

Kao prosvjetni djelatnik jedno vrijeme radio je u Jajcu, Šuici, Bukovici, a potom u svom Duvnu. Borio se za to da se u duvanjskim školama, umjesto ruskog, uči njemački jezik s obzirom na činjenicu da su Duvnjaci trbuhom za kruhom morali u Njemačku. I sam je jedno vrijeme radio po njemačkim bauštelama. No, osjetio je silnu potrebu za pisanjem pa se četiri desetljeća bavio novinarstvom i književnim radom. Radio je za radiopostaje Sarajevo. Mostar i Tomislavgrad, TV Sarajevo i Hrvatsku radioteleviziju, Slobodnu Dalmaciju, Hercegovački tjednik, WDR, Glas Amerike… Za vrijeme Domovinskog rata bio je šef informativne službe Sanitetskog stožera HR Herceg Bosne.

Od 1993. piše kolumne "Hercegovački zapisi" za Slobodnu Dalmaciju, u kojima je na sebi svojstven, duhovit način opisivao život na području čitave Hercegovine, posebno duvanjskog i livanjskog kraja. Ismijavao je sve nepoćudno, a veličao ljudsku dobrotu. Pišući za novine te radeći radijske i televizijske reportaže, na prepoznatljiv način opisao je svoj zavičaj. No, kroz svoja književna ostvarenja ušao je u dušu ljudi svog rodnog kraja, posebno onih koji su morali preko bijela svijeta do kruha nasušnoga. Tako je njegov Rodijak Ćipa postao sinonim za duvanjskog gastarbajtera. Upravo je na Miloševu inicijativu u Tomislavgradu podignut spomenik duvanjskom gastarbajteru. Često smo se sretali u Mostaru, Širokom Brijegu i drugdje. Kao dopisnik TV Sarajevo 1990. nazvao nas je u tadašnjem mostarskom dopisništvu Večernjeg lista i kazao nam kako je započeo štrajk zbog činjenice da mu se na sarajevskoj televiziji ne objavljuju prilozi zbog korištenja hrvatskog jezika u njima. Autor ovog teksta bio je tada i dopisnik Hrvatskog radija, posebno Radijske postaje Split, pa smo na tom slušanom radiju s Marinkom Ćavarom napravili prilog o Miloševu štrajku. Miloš je snimio televizijski prilog o prvom danu (7. svibnja 1991.) zaustavljanja kolone tenkova takozvane JNA u Pologu i osobnim automobilom snimljeni materijal odnio u Sarajevo. Znao je da urednik Informativnog programa neće pustiti tu snimku na TV-u Sarajevu pa je u suradnji sa Smiljkom Šagoljem snimljeni materijal iz Pologa pustio u međunarodnu razmjenu. Tako je i svjetska javnost doznala o herojskom činu hercegovačkih Hrvata.

Pamte se njegovi prilozi o Domovinskom ratu na HTV-u. No, posebno se pamte njegove kolumne o Rodijaku Ćipi, koje su ukoričene u dvije knjige. Ponešto je Petar i naknadno dodao. Njegova antologijska komedija "Rodijaci" i danas je aktualna, a ostat će i svevremena.

Rodijak Ćipa iz Petrovih ukoričenih kolumni te dva rodijaka u komediji govore o našem čovjeku u dijaspori, ali na svoj način i o svima onima koji iz bilo kojeg kraja svijeta idu trbuhom za koricom kruha pod sunce tuđeg neba. Petrova djela velika su studija o psihologiji i filozofiji čovjeka s hercegovačkog krša, ali i jedinstven rječnik duvanjskog govora.

"Legende o Rodijaku Ćipi" imale su četiri izdanja, a prodane su u više od deset tisuća primjeraka. "Nastavak" priča o Petrovu omiljenom liku objavljen je u knjizi "Ratne legende o Rodijaku Ćipi". Osim "Rodijaka", objavio je komedije "Budala na određeno vrijeme" i "Astanko" te dramu "Lekvidacija". Petar Miloš bio je član Društva hrvatskih književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne. Umro je 25. kolovoza 2015. godine, a pokopan je na groblju u njegovim rodnim Crvenicama. No, Petar živi u svojim djelima. U Tomislavgradu utemeljeni su Dani Petra Miloša, a Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne utemeljilo je književnu nagradu za kratku priču "Petar Miloš".

Već dugo postoji ideja o ekranizaciji Petrovih tekstova o Rodijaku Ćipi. Govorilo se i o televizijskoj seriji, Petar je čak pisao scenarij za tu seriju. Onda je negdje "zapelo".

No, ipak se kreće. Naime, zgode i nezgode Petrova Rodijaka Ćipe naći će se i na filmu! Scenarist filma je Dragan Komadina, prema prozi Petra Miloša, a redatelj Branko Ištvančić. Scenarij za film o Rodijaku Ćipi prošle godine dobio je sredstava od Fondacije za kinematografiju. Trenutačno scenarist Dragan Komadina s redateljem Brankom Ištvančićem radi na novoj verziji koja bi trebala biti gotova do rujna kako bi se film mogao prijaviti za idući natječaj HAVC-a. Film bi se vjerojatno trebao početi snimati iduće godine. Dragan Komadina za Večernji list kaže:

- Vjerujem kako će film temeljen na prozi Petra Miloša pronaći svoju publiku diljem regije i Europe, pogotovo među ovdašnjom dijasporom, jer je riječ o liku koji na osobit i duhovit način spaja gotovo dječju prostodušnost i naivnost s egzistencijalnim izazovima cijele jedne generacije gastarbajtera. Ta vedrina i optimizam glavnog lika, te njegova duboko humanistička i altruistička dimenzija, u izravnoj je koliziji s lukavstvom i vječnim oprezom ovdašnjeg čovjeka, što nudi obilje situacijske i mentalitetske komike.

Pričaju se zgode i nezgode Rodijake Ćipe, ali i brojne anegdote o autoru. Filozof Friedrich Nietzsche kazao je da su tri anegdote dovoljne za opisati jednu ličnost te da je ponekad dovoljna samo jedna. A o Petru, ljudini od formata u svakom pogledu, ima dovoljno anegdota za stotinu života.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije