Bivši pripadnici i zapovjednici te politički čelnici bošnjačkog naroda u BiH danas su, odnosno 15. travnja, obilježili godišnjicu osnivanja Armije BiH. Ove godine 34. po redu, pozivajući se na 15. travnja 1992. godine, datum kada je, tvrde njezini pripadnici i zapovjednici, osnovana Armija BiH.
Međutim, niti u jednom broju Službenog lista Republike Bosne i Hercegovine iz 1992. godine nema objavljene odluke o osnivanju Armije BiH, te je uz datum osnivanja potrebno ispitati i legitimitet Armije BiH. Jednostavno, u jednom trenutku, umjesto Teritorijalne obrane BiH, u objavama u Službenom listu iz 1992. godine počinje se koristiti termin Armija BiH, bez pozivanja na broj i datum odluke koja je, zbog svoje važnosti, trebala biti objavljena u Službenom listu RBiH.
Ova činjenica kod nebošnjačkog dijela javnosti u BiH izaziva brojna pitanja i reakcije s obzirom na to da povijesni događaji ne idu u korist tezi da je Armija BiH osnovana na današnji datum.
Između ostalih, reagirala je i Hrvatska Republikanska Stranka u Žepču koja je na službenom Facebook profilu objavila sljedeći status:
"Još jedan lažni dan, lažne armije... Još jedno u nizu prekrajanja povjesti. Ako je ABiH osnovana 15.4.92. zašto, skoro dva mjeseca poslije, 02.06.1992. godine Krizni štab općine Maglaj predvođen s predsjednikom općinskog kriznog štaba, gospođom Aidom Smajić, donosi Odluku broj:01-98-1/92 od 02.06.1992. godine s kojom se obrana općine Maglaj povjerava zapovjedništvu HVO Žepče, Zavidovića, Maglaja i Teslića sa sjedištem u Žepču. Ovom odlukom se formirane formacije Teritorijalne obrane i MUP-a Maglaj, stavljaju pod zapovijedanje HVO Žepče. Nikakva ABiH se ne spominje, iz jednostavnog razloga - JER TADA NE POSTOJI.
Svi imaju pravo proslavljati što god žele, i misle da trebaju, ali na promjenu istine o Domovinskom ratu nemaju pravo. A istina je da je HVO obranio Maglaj. HRS neće šutjeti, nikom", navode u svom priopćenju.
Na pitanje što je konkretno potaknulo HRS na ovakvu reakciju, predsjednik HRS Žepče ističe kako je riječ o kontinuiranom iskrivljavanju povijesnih činjenica.
"Smatramo da je krajnje vrijeme da se jasno kaže – u razdoblju o kojem govorimo, ta vojska u obliku u kojem se danas predstavlja jednostavno nije postojala. Drugim riječima dosta je laži o Domovinskom ratu i mi na to ne možemo i ne smijemo šutjeti", kazao je za Večernji.ba Ćurić.
O ulozi HVO-a u obrani prostora
Kada se osvrnuo na svoju izjavu o "lažima o Domovinskom ratu", Ćurić pojašnjava kako misli na svjesne pokušaje zanemarivanja ili umanjivanja presudne uloge HVO-a u obrani tog područja.
"Povijesna činjenica jest da su upravo postrojbe HVO-a prve stale u obranu od srpskog agresora na području Teslića, Žepča i Maglaja. To nije stvar interpretacije, nego dokumentirana realnost", objašnjava.
Govoreći o tadašnjim odnosima između HVO-a i bošnjačkih snaga, Ćurić ih opisuje kao složene i tragične. Kao ilustraciju navodi sudbinu 33 pripadnika HVO-a koji su 25. lipnja 1993. godine zarobljeni od strane muslimanskih snaga.
"Imamo slučaj 33 pripadnika HVO-a i koji su 25. lipnja 1993. godine zarobljeni od strane muslimanskih snaga upravo dok su držali crte obrane Maglaja prema Srbima, a u taj isti Maglaj su došli, godinu ranije, na očajnički poziv kriznog stožera općine Maglaj. Umjesto priznanja HVO-u za obranu Maglaja, proveli su 255 dana u zatočeništvu, izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju te prisilnom radu na prvim crtama, gdje su korišteni kao živi štit.To jasno pokazuje svu kaotičnost i težinu ratnih okolnosti u tom razdoblju", objašnjava Ćurić.
O selektivnom pamćenju i prešućivanju činjenica
Upitan koliko su takvi događaji danas prisutni u javnom prostoru, Ćurić ocjenjuje da je to, nažalost, nedovoljno ili vrlo selektivno. Upravo zato reagiraju – kako bi spriječili prešućivanje određenih dijelova povijesti.
"Bez cjelovite istine nema ni stvarnog pomirenja. Neoboriva činjenica jest da je HVO Žepče na poziv kriznog stožera općine Maglaj preuzeo obranu Maglaja 2.6.92. I da je uz ogromne žrtve spasio Maglaj od sudbine Doboja, Zvornika, Višegrada i drugih mjesta gdje HVO nije bilo, a da ABIH tada jednostavno nije bilo.
O političkim narativima i budućnosti
Kada je riječ o širem kontekstu i odnosu prema identitetu onog vremena, Ćurić smatra da se danas retroaktivno pokušava nametnuti narativ koji ne odgovara stvarnosti.
"Smatramo da se često zanemaruje kako su se ljudi tada identificirali i kakva je bila politička stvarnost. Danas se retroaktivno pokušava nametnuti narativ koji ne odgovara činjenicama iz tog vremena. To nije korektno prema svim sudionicima rata, a nije korektno i nama, generacijama koje dolaze iza rata", smatra predsjednik HRS-a Žepče.
Zaključno poručuje kako HRS traži istinu temeljenu na činjenicama.
"Poštujemo sve žrtve, ali isto tako nećemo dopustiti da se povijest prekraja. Samo istina može biti temelj za budućnost bez podjela", zaključuje Ćurić za Večernji.ba.
Otvori KEKS Pay
